CreArt izložba 'Hiperadaptacija'

Dominantni narativ kapitalizma često se oslanja na Darwinovu teoriju prirodne selekcije prema kojoj preživljavaju najjači, a slabiji postupno nestaju zajedno sa svojim genetskim materijalom. Međutim, što ako “slabiji” zapravo nikada nisu nestali, već su inkorporirani u dominantne entitete odakle djeluju “iznutra”, proizvodeći kontinuirane, radikalne metamorfoze? Takav pogled na evolucijske procese nije tek imaginarni kontrapunkt teoriji prirodne selekcije, već jedan od temeljnih bioloških principa koji je omogućio evoluciju života na Zemlji. Šezdesetih godina prošlog stoljeća biologinja Lynn Margulis objavila je teorijski članak koji objašnjava nastanak složenijih stanica od jednostavnih endosimbiozom – biološkim procesom u kojem dominantne stanice “probavljaju” slabije, ali one slabije pritom ne nestaju, nego nastavljaju (su)postojati unutar dominantnih stanica, mijenjajući ih u složenije stanice i organizme. Biti “progutan” stoga ne podrazumijeva uništenje, već prijelaz, metamorfozu i hiperadaptivnost novim okolnostima. Nepredvidiva međusobna ispreplitanja organskih i anorganskih tvari karakteristična za doba antropocena usmjerila su evolucijske procese prema nastanku hibridnih organizama prilagodljivih ekstremnim biološkim i tehno-klimatskim uvjetima. U ovim procesima ljudska vrsta više neće imati dominantnu ulogu.

Supostavljajući umjetničke prakse Aistė Ambrazevičiūtė (1988., LT) i Mateja Niševića (1996., HR), izložba ispituje budućnost u kojoj endosimbioza stvara okolnosti za nastanak hiperadaptivnih organizama kao bioloških, umjetničkih i mentalnih taktika za suživot u doba radikalne ekosistemske krize. Serija Fusion Mateja Niševića spekulira s imaginarnim planktonskim organizmima koji su sposobni apsorbirati čestice mikroplastike iz mora u svoje ljušture i skelete. Izloženi plutajući organizmi proizvedeni su pažljivom kemijskom obradom biljnih tkiva (prašnici jasmina, čahura peruanske jagode, listovi fikusa, velecvjetne magnolije i bršljana). Gramatika lišajeva Aistė Ambrazevičiūtė omogućuje zaron u život lišajeva, bizarnih i složenih oblika života nastalih simbiotskim partnerstvom dvaju organizma – gljiva i algi. Kombinacijom digitalnih slika visoke razlučivosti, 3D printanih objekata i lišajeva sakupljenih u litvanskim šumama, Aistė eksperimentira s različitim logikama nastanka, promjene i rasta. Spojivši stvorene, imaginarne i stvarne vrste, izložba nas suočava sa sadašnjošću i budućnošću našeg vlastitog okruženja, ali i vlastitog tijela, koje se više ne može promatrati kroz podjelu između organskog i anorganskog, ljudskog i neljudskog, digitalnog i analognog. Više...
 
O projektu CreArt:

CreArt 2.0. je europska mreža gradova te privatnih i javnih institucija. Projekt je započeo 2012. godine s ciljem reagiranja na potrebe europskih kulturnih institucija što obuhvaća povećanje gospodarskog, socijalnog i kulturnog utjecaja vizualnih umjetnosti pružanjem bolje podrške umjetnicima, menadžerima u kulturi, industriji i široj javnosti. Nositelj CreArt projekta za Hrvatsku je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, a pored HDLU-a projekt okuplja mrežu partnera iz Genove i Leccea (IT), Clermont-Ferranda i Rouena (FR), Katowica i Lublina (PL), Skopja (MK), Liverpoola (UK), Kaunasa (LT) i Aveira (PT) koju koordinira Gradski ured za kulturu grada Valladolida (ES). Petogodišnji projekt CreArt 2.0. provodit će se od 2017. do 2021. godine.