6. Like Lika Festival – festival kulturnoga krajolika

Lika osvaja na prvi pogled, ali jedan pogled nije dovoljan da se upozna. Svoju pravu narav otkriva tek onima koji joj se vraćaju. Otkriva se polako - u tišini svojih šuma, na moćnim planinskim obroncima, u bistrini rijeka koje poniru i ponovno izviru, u kamenim crkvama koje stoljećima čuvaju vjeru i identitet ljudi ovoga kraja. To je krajolik koji ne ostavlja ravnodušnim. Njegova ljepota nije nametljiva; ona poziva na zastajanje, promatranje i slušanje. Zato Lika predstavlja idealan prostor za susret s umjetnošću. Ovdje glazba ne ispunjava samo koncertni prostor - ona postaje dijelom krajolika, odjekuje među planinama, drevnim zidovima i velebnim stoljetnim stablima, dobivajući sasvim novo značenje.
 
Potaknuta jedinstvenim spojem prirodne raskoši, bogate kulturne baštine i ljepote povijesnih sakralnih prostora, Hrvatska udruga Ars Organi Sisciae već šestu godinu zaredom organizira Like Lika Festival. U vremenu u kojem se Lika suočava s ozbiljnim pitanjima zaštite okoliša i budućnosti svojih stanovnika, festival poziva publiku da dođe, upozna njezine ljude, crkve, šume, povijest i umjetnost - i jasnije razumije koliko su njezina prirodna i kulturna bogatstva dragocjena.
 
Festival glazbu ne promatra kao cilj, nego kao put - put prema razumijevanju prostora, ljudi i baštine koja je oblikovala identitet Like. Svaki festivalski program oblikovan je u dijalogu s prostorom u kojem se održava, povezujući prirodnu i kulturnu baštinu, identitet mjesta i umjetničku izvrsnost u jedinstveno iskustvo.
 
Gostujući umjetnici pritom nisu samo izvođači festivalskoga programa, nego njegovi pripovjedači. Kroz njihove izvedbe publika upoznaje priče utkane u ovaj kraj - glagoljašku tradiciju, sakralnu baštinu, povijesne lokalitete, prirodne vrijednosti i ljude koji ih stoljećima čuvaju. Glazba tako postaje univerzalni jezik kojim se baština čuva, oživljava i prenosi novim generacijama. Zato Like Lika Festival nije samo festival klasične glazbe, nego festival kulturnoga krajolika koji umjetnošću otkriva prirodu, baštinu i identitet Like.
 
Tu festivalsku priču stvaraju istaknuti umjetnici hrvatske i međunarodne glazbene scene. Publika će imati priliku slušati glazbenike koji nastupaju u najuglednijim svjetskim koncertnim dvoranama, surađuju s vodećim orkestrima i dirigentima te djeluju kao profesori na glazbenim akademijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Istodobno, festival predstavlja i novu generaciju iznimnih mladih umjetnika koji svojim talentom već osvajaju međunarodna priznanja, potvrđujući kako hrvatska glazbena scena ima iznimno vrijednu budućnost.
 
Festival započinje 30. kolovoza u Brinju, mjestu iznimno bogate frankopanske i sakralne baštine kojim dominira burg Sokolac, prvi put spomenut 1343. godine. Koncert će se održati u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, podignutoj oko 1700. godine na mjestu starije crkve iz 1476. godine. U njoj se čuva nadgrobna ploča Matijaša Čubranića iz 1511. godine, kao još jedno svjedočanstvo višestoljetnoga kulturnog i duhovnog kontinuiteta Brinja.
 
U tom će povijesnom ambijentu nastupiti Zagrebački Brass Trio, koji okuplja trojicu istaknutih glazbenika: hornista Yevhena Churikova, trombonista Marija Šinceka i tubista Krunoslava Babića. Riječ je o umjetnicima bogatih solističkih, komornih, orkestralnih i pedagoških iskustava, čije su karijere povezane s vodećim hrvatskim i međunarodnim orkestrima i ansamblima. Njihova osebujna instrumentalna postava - rog, trombon i tuba - donosi iznimno bogatu zvučnu paletu koja podjednako može oduševiti poznavatelje klasičnoga repertoara i publiku koja tek otkriva izražajne mogućnosti limenih puhačkih instrumenata.
 
Program otvorenja povezuje klasičnu jasnoću Josepha Haydna sa suvremenim skladbama pisanima upravo za ovakvu vrstu ansambla. Kontrastne atmosfere, virtuoznost i ritmička živost otkrivaju raskošan zvuk roga, trombona i tube - od profinjene kantilene i melankoličnog adagia do briljantne fanfare, glazbene razigranosti i balkanskoga valcera.
 
Središnji dio festivala ponovno je posvećen Kosinjskoj dolini, prostoru iznimne prirodne ljepote i velike važnosti za hrvatsku kulturnu i povijesnu baštinu. Kosinj zauzima osobito mjesto u povijesti hrvatske pismenosti i tiskarstva: prema suvremenim znanstvenim istraživanjima, upravo se ovdje nalazila prva hrvatska tiskara, u kojoj je 1483. godine otisnut hrvatski prvotisak - Misal po zakonu rimskoga dvora. Ova je spoznaja otvorila nova istraživanja i potaknula još snažnije zanimanje znanstvene javnosti za bogatu prošlost Kosinjske doline.
 
Upravo zato važan dio ovogodišnjega festivalskog programa predstavlja suradnja sa znanstveno-stručnim skupom „Kosinjska dolina - školstvo, jezik, baština“. Večer uoči skupa, 3. rujna, u župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog u Gornjem Kosinju, nastupit će mladi hrvatski udaraljkaš Dane Franolić, jedan od najdarovitijih glazbenika svoje generacije.
 
Crkva se nalazi na prostoru povezanom s višestoljetnom liturgijskom i glagoljaškom tradicijom Kosinja. O srednjovjekovnoj crkvi svjedoče zapis o glagoljskom kamenu s uklesanom riječju „oltar“ i godinom 1320. te Kosinjski rukopisni misal iz 1374. godine. Nakon oslobođenja Like od Osmanlija crkva je obnovljena i neko je vrijeme nosila ime sv. Jeronima, zaštitnika glagoljice i glagoljaštva, prije nego što je posvećena sv. Antunu Padovanskom.
 
Dane Franolić student je četvrte godine udaraljki na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a njegov je dosadašnji umjetnički put obilježen brojnim nagradama osvojenima u Španjolskoj, Italiji, Austriji i Srbiji. Njegov solistički recital povezuje glazbu različitih razdoblja, stilova i podneblja, prenoseći je u bogat zvukovni svijet udaraljki. Od barokne elegancije Sylviusa Leopolda Weissa i Mozartove Fantazije do suvremenih skladbi istaknutih autora udaraljkaške literature, program istražuje ritam, boju, pokret i široke izražajne mogućnosti suvremenog udaraljkaša.
 
Sljedećega dana, 4. rujna od 9.30 do 17.30 sati, Osnovna škola Anž Frankopan u Gornjem Kosinju bit će domaćin znanstveno-stručnog skupa „Kosinjska dolina - školstvo, jezik, baština“. Skup organizira Hrvatski institut za povijest, u suorganizaciji s Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar, Institutom za hrvatski jezik, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilištem u Zadru te Znanstvenim i kulturnim društvom Kosinj.
 
Nastavljajući rad prvoga skupa, održanog 2022. godine, njegovo će novo izdanje okupiti znanstvenike, istraživače i stručnjake posvećene proučavanju povijesti, jezika, školstva i kulturne baštine Kosinjske doline te dodatno rasvijetliti značenje jednoga od najvrjednijih baštinskih područja Hrvatske. Like Lika Festival ostvaruje suradnju sa skupom, potvrđujući da se znanost i umjetnost prirodno nadopunjuju u zajedničkom nastojanju očuvanja i promicanja hrvatske kulturne baštine.
 
Istoga dana festivalski program iz Gornjeg Kosinja organiziranim prijevozom kreće prema netaknutoj prirodi Velebita. U suradnji sa zakladom Rewilding Velebit, koja već godinama provodi projekte obnove prirode i očuvanja bioraznolikosti na području Velebita, Like Lika Festival i ove godine izlazi iz koncertnih prostora i poziva publiku na susret s iznimnim biserom prirodne baštine - Jelom Car, najvećim stablom obične jele u Europi.
 
Skrivena u planinskom predjelu Bovan kraj Bakovca Kosinjskog, ova gorostasna ljepotica visoka je 42,5 metara, opseg debla iznosi joj 5,42 metra, a njezina se starost procjenjuje na više od pet stoljeća. Okružena šumom u kojoj ostale jele izgledaju gotovo patuljasto, Jela Car doista opravdava svoje ime - poput tihoga vladara uzdiže se iznad krošanja, svjedočeći snazi i dugovječnosti velebitske prirode.
 
Izlet do Jele Car nije tek šetnja šumom, nego susret s prirodnom baštinom koja nadahnjuje jednako snažno kao i umjetnost. Stručnjaci zaklade Rewilding Velebit predstavit će posjetiteljima ovu posebnu jedinku, svoj rad na njezinu očuvanju te važnost zaštite velebitskih šuma i njihove iznimne bioraznolikosti.
 
Polazak je u 16 sati ispred Osnovne škole Anž Frankopan u Gornjem Kosinju, nakon čega slijedi približno 30 minuta vožnje do lokacije. Povratak u Gornji Kosinj predviđen je do 18.30 sati. Vozila, vozače i stručno vodstvo osigurava zaklada Rewilding Velebit, a za izlet nije potrebna posebna oprema. Tako će ovaj festivalski dan na jedinstven način povezati znanost, prirodnu baštinu i glazbenu umjetnost - tri vrijednosti koje Like Lika Festival osobito njeguje.
 
Područje Like i danas čuva niz vrijednih sakralnih građevina koje svjedoče o obnovi crkvenoga i kulturnog života nakon oslobođenja od osmanske vlasti krajem 17. stoljeća. U tim crkvama, koje stoljećima oblikuju duhovni i kulturni identitet ovoga kraja, Like Lika Festival pronalazi svoj prirodni dom, povezujući baštinu i suvremenu umjetnost.
 
Smješten u pitomoj dolini rijeke Gacke, Sinac je mjesto iznimno bogate povijesti, u kojemu se susreću tragovi japodske, rimske i srednjovjekovne baštine. Među njegovim sakralnim zdanjima posebno mjesto zauzima župna crkva sv. Ilije Proroka. Prva crkva u središtu naselja podignuta je 1707. godine, a nakon njezina rušenja 1841. sagrađena je današnja barokna crkva. U njoj se čuvaju vrijedni barokni oltari: glavni oltar posvećen sv. Iliji djelo je Fortunata Berganta, dok je oltar sv. Franje Borgije 1768. godine dao podići kapetan Duinović. Crkva je više puta stradala tijekom Domovinskoga rata, ali i danas ostaje snažno mjesto duhovnoga i kulturnog identiteta Sinca.
 
U tom će povijesnom prostoru iste večeri, 4. rujna u 20 sati, nastupiti jedan od najuspješnijih hrvatskih gitarista današnjice, Srđan Bulat. Višestruki je pobjednik uglednih međunarodnih gitarističkih natjecanja i umjetnik koji redovito nastupa diljem Europe i Sjeverne Amerike. Njegova profinjena muzikalnost, tehnička virtuoznost i duboko promišljene interpretacije svrstavaju ga među najistaknutije hrvatske gitariste njegove generacije, a osobitu pozornost u svojem umjetničkom djelovanju posvećuje promicanju djela hrvatskih skladatelja.
 
Program vodi slušatelje kroz više stoljeća gitarističke umjetnosti - od profinjene melankolije renesansnog majstora Johna Dowlanda i romantične virtuoznosti Giulia Regondija do temperamenta španjolske glazbe Albéniza i Tárrege. Hrvatsku glazbu predstavljaju Tri hrvatska plesa Borisa Papandopula i Nocturno Slavka Fumića, dok recital zaokružuje strastvena Primavera porteña Astora Piazzolle.
 
U Gospiću, kulturnom središtu Ličko-senjske županije, Like Lika Festival ostvaruje vrijednu suradnju s Kulturno-informativnim centrom Gospić, koji će u subotu, 5. rujna, ugostiti jedan od najoriginalnijih i najiščekivanijih programa ovogodišnjega festivalskog izdanja. Publika će prvi put imati priliku čuti zajednički koncert dvojice umjetnika koji svaki na svoj način istražuju granice zvuka, improvizacije i glazbenoga pripovijedanja - Ivana Judaša, jednoga od pionira handpan glazbe u Hrvatskoj, i Dubravka Lapainea, međunarodno priznatog skladatelja, izvođača i graditelja didgeridooa.
 
Koncert donosi autorsku glazbu i improvizacije za handpan i didgeridoo. Meditativni zvukovni svijet Ivana Judaša temelji se na improvizaciji, osluškivanju i nadahnuću prirodom, dok je Dubravko Lapaine tijekom više od tisuću koncerata diljem Europe razvio jedinstven glazbeni jezik, pretvarajući drevni australski didgeridoo u suvremeni koncertni instrument iznimnih izražajnih mogućnosti.
 
Njihov prvi zajednički nastup bit će susret dvojice umjetnika koji dolaze iz različitih zvukovnih svjetova, ali ih povezuje ista želja za istraživanjem, improvizacijom i neposrednom komunikacijom s publikom. Ritam, dah i vibracija spojit će se u intuitivnu i slobodno oblikovanu glazbu koja nastaje u trenutku, u neposrednom odnosu izvođača, prostora i slušatelja. Bit će to premijerno koncertno iskustvo u kojemu se nježne melodije handpana isprepliću s dubokim, pulsirajućim zvukom didgeridooa, stvarajući jedinstven glazbeni krajolik između pokreta i tišine.
 
Posebna festivalska priča odvija se u Korenici, mjestu čija povijest snažno svjedoči o prekidima i obnovi vjerskoga i društvenog života Like. Stara župna crkva sv. Jurja spaljena je 1942. godine, a nakon rata uklonjeni su i njezini ostaci. Župa je ponovno oživjela nakon 1995. godine, povratkom i doseljenjem katoličkih vjernika. Današnja crkva sv. Jurja mučenika izgrađena je početkom 21. stoljeća i posvećena 2006. godine, postavši simbolom obnovljene zajednice i novoga života župe.
 
U tom će prostoru u nedjelju, 6. rujna u 19 sati, nastupiti gitarist i lutnjist Edin Karamazov te pijanistica Terezija Cukrov, dvoje istaknutih umjetnika međunarodnog ugleda. Karamazov već desetljećima surađuje s vodećim svjetskim ansamblima rane glazbe i umjetnicima poput Andreasa Scholla i Stinga, dok je Terezija Cukrov ostvarila zapaženu međunarodnu karijeru, uključujući i recital u njujorškom Carnegie Hallu.
 
Posebnost njihova programa nije samo interpretacija Mozartovih sonata, nego i nesvakidašnji spoj instrumenata na kojima će ih izvesti - povijesne gitare francuskog graditelja s početka 19. stoljeća i fortepiana izrađenog prema instrumentu glasovitoga graditelja J. A. Steina iz približno 1780. godine. Prozračnost i profinjenost njihovih zvukova približit će publici glazbeni svijet Mozartova vremena, istodobno otkrivajući bogatstvo dijaloga, ravnopravnost dionica i neiscrpnu invenciju njegove komorne glazbe.
 
Završnica 6. Like Lika Festivala vodi publiku na Udbinu, u Crkvu hrvatskih mučenika - hrvatsko nacionalno svetište i jedno od najznačajnijih suvremenih sakralnih zdanja u Hrvatskoj. Smještena na prostoru obilježenom Krbavskom bitkom, u neposrednoj blizini ostataka srednjovjekovne Krbavske katedrale, crkva snažno povezuje hrvatsku povijest, vjeru i kulturni identitet. Njezin kamen temeljac potječe iz temelja nekadašnje katedrale, a blagoslovio ga je sveti papa Ivan Pavao II., simbolično povezujući bogatu prošlost ovoga prostora s njegovim suvremenim duhovnim značenjem.
 
U subotu, 12. rujna, nakon središnjega euharistijskog slavlja povodom Dana hrvatskih mučenika, koje započinje u 10.30 sati, u 13 sati nastupit će Schola cantorum gregoriana, vokalni ansambl Instituta za crkvenu glazbu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pod umjetničkim vodstvom i ravnanjem Nevena Bolteka. Ansambl njeguje izvornu interpretaciju gregorijanskoga korala prema najstarijim notacijskim izvorima, vraćajući u život glazbenu tradiciju koja već više od tisuću godina predstavlja jedan od temelja liturgijske i europske glazbene baštine.
 
Glazbeno-poetski program Zvijezdo što na gori sjajiš, usliši narod svoj donosi gregorijanske napjeve pretežito marijanske i uskrsne tematike. U prostoru Crkve hrvatskih mučenika drevni će se koral spojiti s riječju, tišinom i arhitekturom, stvarajući ozračje sabranosti i duhovnog promišljanja.
 
Od prvih festivalskih tonova u Brinju do završnih napjeva gregorijanskoga korala u hrvatskom nacionalnom svetištu na Udbini, Like Lika Festival ispisuje priču o prostoru u kojem se priroda, povijest, znanost i umjetnost susreću u skladnoj cjelini. Čarobna Lika i ove godine ponovno nadahnjuje - pozivajući svakog posjetitelja da je upozna, doživi i poželi joj se vratiti.
 
Zahvaljujući potpori Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Ličko-senjske županije, gradova i općina domaćina te brojnih partnera i suradnika, svi su festivalski programi otvoreni publici, a ulaz na sva događanja je slobodan.
 
 
6. LIKE LIKA FESTIVAL
30. 8. - 12. 9. 2026.
Brinje, Gornji Kosinj, Sinac, Gospić, Korenica, Udbina

30. 8. - NEDJELJA - 20.00
Župna crkva Uznesenja BDM - Brinje
Zagrebački Brass Trio

3. 9. - ČETVRTAK - 19.00
Župna crkva sv. Antuna Padovanskog - Gornji Kosinj
Dane Franolić, udaraljke

4. 9. - PETAK - OŠ Anž Frankopan - Gornji Kosinj
9.30: Znanstveno-stručni skup „Kosinjska dolina - školstvo, jezik, baština“
16.00: Rewilding Velebit - izlet do Jele Car, najvećeg stabla obične jele u Europi

4. 9. - PETAK - 20.00
Župna crkva sv. Ilije Proroka - Sinac
Srđan Bulat, gitara

5. 9. - SUBOTA - 20.00
KIC Gospić
Ivan Judaš, handpan
Dubravko Lapaine, didgeridoo

6. 9. - NEDJELJA - 19.00
Župna crkva sv. Jurja mučenika - Korenica
Edin Karamazov, gitara
Terezija Cukrov, fortepiano

12. 9. - SUBOTA - 13.00
Crkva hrvatskih mučenika - Udbina
Schola cantorum gregoriana
Neven Boltek, dirigent