35. Dani hrvatskog filma: odabrani filmovi natjecateljskog programa

Od rekordnih 209 prijavljenih filmova, za natjecateljski program izabrano je 51, od kojih 11 dokumentarnih, 14 igranih, 6 animiranih, 10 eksperimentalnih i 10 namjenskih. Odabrani filmovi bit će s obzirom na prevladavajuće teme i motive razvrstani u projekcijske cjeline, unutar kojih će publika moći vidjeti različite filmske forme.
 
U obrazloženju selekcijske komisije navodi se kako odabrani program odražava "široku panoramu slika": od kinoklubaških preispitivanja forme i poigravanja s idejom što sve može (ili ne može) biti film, do umjetničkih konstelacija koje traže drugačiju vrstu gledateljeve angažiranosti, ali nude posebno osjetilno i misaono iskustvo, otvarajući prostor za nove načine gledanja, čitanja i razumijevanja filmskog medija.
 
Veći dio selektora smatra kako se kategorija eksperimentalnog filma istakla kao najbolja i najkonzistentnija, te da je impresivno da su upravo u eksperimentalnom rodu, koji se po definiciji smatra filmofilskim, nastala ne samo djela uspješna u umjetničkom korištenju zvuka i slike te postizanju prizora "čiste ljepote", već i ona s jasnim predznakom "govora o našem svijetu, za koji mnogi autori intenzivno osjećaju da ga gubimo u obliku koji poznajemo i razumijemo".
 
Raduje i velik broj prijavljenih namjenskih filmova koji je rezultat posebne pozornosti organizatora DHF-a posvećene "oporavku" ove filmske nadvrste na jedinom festivalu koji ju prikazuje u ravnopravnoj konkurenciji s ostatkom kinematografije. Nije riječ tek o značajnom kvantitativnom rastu - selekcija je identificirala i posve autorski ostvarene radove, kao i one o temama društvene odgovornosti. Namjenski film s razlogom zauzima važno mjesto u ovogodišnjoj selekciji i stoga što vjerno reflektira suvremene trendove hrvatske glazbene i reklamne produkcije, pri čemu se posebno ističu tehnološke inovacije i visoka razina izvedbe.
 
U najpopularnijim rodovima igranog i dokumentarnog filma broj selektiranih radova odražava značajnu novost - nakon višegodišnje dominacije dokumentarnog filma na DHF-u, igrani je ove godine s njime u potpunosti uhvatio korak. Igrani filmovi istražuju raznolike priče i narativne pristupe, ističući se kreativnošću, žanrovskom razigranošću i autorskom originalnošću, a među motivima posebno se ističu oni obitelji i (ne)mogućnosti komunikacije. I u dokumentarnom rodu prevladavaju osobni i intimni filmovi koji često preispituju granice dokumentarnog, ali i oni koji opservacijom bilježe dijelove našeg svakodnevnog života koje filmski medij može najkreativnije uokviriti, a koji se iz promišljenih i angažiranih perspektiva bave relevantnim društvenim i političkim temama. Samoća, izgubljenost, društvena i politička brutalnost, predrasude, osjećaji nemoći u vlastitoj obitelji i društvenoj sredini neke su od dominantnih tema, no brojni filmovi premreženi su i nježnošću i toplinom prema vlastitim likovima i njihovim sudbinama, ili su to duhoviti radovi kojima također ne manjka razumijevanja ljudske prirode i zagovora optimizma.
 
Snažno je, ponajviše u animiranom filmu prisutna i tema brige za okoliš. Posebno se ističu djela koja animaciju ne koriste samo kao sredstvo pripovijedanja, nego i kao prostor slobodnog oblikovanja ritma, pokreta i atmosfere. Animirani filmovi tako ponovno potvrđuju potencijal animacije kao medija koji spaja maštovitost, vizualnu inventivnost i originalne pripovjedne postupke. U selekciji animiranih filmova zastupljeni su i naslovi koji istražuju ljudsku otpornost i zajedništvo. Četiri redateljice Dee Jagić vodi gledatelja u svijet bez vode, gdje četiri bića kreću na mistično putovanje u potrazi za novim životom. Vanja & Vanja Danijela Žeželja snažnom crno-bijelom estetikom donosi priču o prijateljstvu i odrastanju u ratom obilježenom grad, dok Evolucija herojskog čina Tare Klepac kroz duhovitu i simboličnu priču preispituje pojam herojstva, pokazujući kako i najmanji čin može pokrenuti velike promjene.
 
Eksperimentalni film donosi Pozdrav iz sekretarijata redatelja Ivana Ramljaka koji rasvjetljava patologiju društva kroz dva politička sustava, dok u Napuštenim vrtovima Tomislav Šoban poetski promatra zaboravljene prostore i njihov tihi suživot s prirodom. Opera Igora Zelića istražuje percepciju i prostor kroz filmski kolaž konstruiran uz pomoć jednog izvora svjetlosti, promišljajući o tome kako slika može prikriti stvarnost. Nela Gluhak u 11:1-9 posvećuje se temama veza i komunikacija, kao i onima ritma i odnosa slike, zvuka i vremena.
 
Od igranih filmova u programu ćemo gledati Poluotok Davida Gaše koji kroz priču o neobičnom okupljanju skupine muškaraca promatra pitanja bliskosti, zajedništva i otuđenja, intimni obiteljski ghost story Rahlo Joze Schmucha o teškom emocionalnom bremenu ratnih žrtava (o kojima progovara i Krava Pave Marinkovića), zatim Vjetar u leđa Sonje Tarokić, o gubitku i zaposjedanju slobode u trećoj životnoj dobi i Dobro je sve, dobro je sve, dobro je sve Rina Barbira o sazrijevanju, povratku i promjenama koje otvaraju pitanja pripadnosti u južnjačkom podneblju. U istom se podneblju, snažnije naslonjeni na suvremeni ekonomski okvir turizma, stranih radnika i birokracije, odvijaju i Anno Domini Filipa Antonija Lizatovića, Grand Hotel Park grupe autora i Zvuci Zrikavca Filipa Dučića, posljednji uz upečatljivi nastup Gorana Bogdana. U slavonskom se, pak, miljeu odvijaju pokladna mladenačka melodrama Buše Dalije Dozet i Rano proljeće Zvonimira Jurića.
 
Selekcija dokumentarnih filmova donosi autorska ostvarenja koja kroz različite pristupe istražuju odnose čovjeka, zajednice i prostora. Medo u šparugama Ivana Grgura propituje granice između stvarnosti, glasina i medijske slike, a Od jutra do sutra Marine Musulin prati svakodnevicu riječke ribarnice i priču o radu, obitelji i ženskoj solidarnosti. Koze! Tonćija Gaćine promatra suživot i obračun otočana i divljih životinja na otoku Unije, a Zaljev Paule Skelin istražuje prostor, sjećanja i osobne priče vezane uz krajolik koji oblikuje živote svojih stanovnika.
 
Raznovrstan odabir namjenskog filma donosi dva naslova Marine Uzelac: Ogledalo benda Živa voda i Drugo Sunce Maje Rivić, potom glazbeni spot Treći Svijet (Dub 2025) Arsena Oremović kao integralni dio dokumentarca o grupi Haustor te kampanju zaklade Solidarna Promijeni svijet koju potpisuje redateljski kolektiv od pet hrvatskih redatelja Marcella Zanki, Judita Gamulin, Bruno Anković, Renata Lučić i René Gallo. Među zastupljenim autorima namjenskog filma su i Luka Sep, Ira Tomić i John Kardum te Vedran Jevtović.
 
Iza odabranih filmova natjecateljskog programa 35. DHF-a stoje i brojne vodeće produkcijske kuće kao što su Eclectica, Kreativni sindikat, Wolfgang&Dolly, Restart, Zagreb film, Menart, Moglo, kavakava, Blank, Kompot, Interfilm, Mitropa, Pangolin, Kinoklub Zagreb, Castor Multimedia i Filmska Udruga Šuma te obrazovne institucije (ADU, ALU, UMAS). Odabrani filmovi kandidiraju za nagrade Velikog žirija (Grand Prix te one za režiju, scenarij, fotografiju, montažu, glazbu i oblikovanje zvuka, uz mogućnost dodjele priznanja za specijalni umjetnički doprinos u poljima scenografije, kostimografije, maske, specijalnih i vizualnih efekata te glume), Nagradu ''Jelena Rajković'' Društva hrvatskih filmskih autora i producenata namijenjenu redateljima do 30 godina starosti, nagradu Glasa koncila ''Zlatna uljanica'' te Nagradu za etiku i ljudska prava.
 
Dani hrvatskog filma nacionalna su kulturna manifestacija kojoj je svrha predstaviti, promicati i u ravnopravnom natjecanju vrednovati godišnju produkciju kratkometražnog i srednjometražnog igranog, dokumentarnog, animiranog, eksperimentalnog i namjenskog filma. Svrha Festivala također je pružiti uvid u nacionalnu filmsku baštinu, odnosno ponuditi i retrospektivnu i diskurzivnu kontekstualizaciju hrvatske kinematografije.
 
Ulaz na sve projekcije i događanja 35. Dana hrvatskog filma bit će besplatan.