17. Međunarodni festival komornog teatra 'Zlatni lav' održava se od 1. do 9. srpnja u Umagu. U sklopu ovogodišnjeg festivala bit će prikazano devet predstava kazališta iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
vrijeme: 01.07.2016. - 09.07.2016.
Festival 1. srpnja otvara predstava 'U agoniji' Miroslava Krleže, nastala u produkciji zagrebačkog Centra mladih Ribnjak u sklopu Scene Ribnjak i PUK-a - Putujućeg kazališta Zagreb. Riječ je o autorskom projektu Nele Kocsis, Ozrena Grabarića i Darka Stazića. U subotu, 2. srpnja, na rasporedu je predstava "Tko se boji Virginije Woolf?" u režiji Vite Taufera iz produkcije Gledališča Koper. Glume Mojca Partljič, Aleš Valič, Tjaša Hrovat i Rok Matek.
Predstava 'Brez solz za pedre' (Bez suza za pedere) u produkciji ljubljanskog Društva ŠKUC i koprodukciji Cankarjevog doma, na programu je u nedjelju, 3. srpnja, a predstavu je, prema dokumentarnom romanu Johana Hiltona, režirao Alen Jelen. Glume Matic Lukšič, Vid Klemenc, Vito Weis, Žan Koprivnik.
U ponedjeljak, 4. srpnja, slijedi "Gospa Bovary" (Gospođa Bovary) G. Flauberta u režiji Yulie Roschine, a u predstavi koja dolazi iz Slovenskog narodnog gledališča iz Nove Gorice glume Arna Hadžialjević, Gorazd Jakomini, Vito Weis, Blaž Valič, Sandi Pavlin i Vladimir Hmeljak.
Posjetitelji će u utorak, 5. srpnja, moći pogledati predstavu "Platon: Sokratov zagovor", projekt Gledališča Potodom Aleša Valiča iz Logateca, a potom i predstavu "Heroj 1.0", u koprodukciji Slovenskog mladinskog gledališča iz Ljubljane i KUD-a Moment. Slijede dvije predstave varaždinskog Kerekeš Teatra koje će biti prikazane u četvrtak, 7. srpnja kada je na rasporedu predstava "Krtice" te u petak, 8. srpnja kada igra predstava "Ljubav" u kojoj glume Ana Begić, Hana Hegedušić, Adam Končić, Jan Kerekeš i Ljubomir Kerekeš. Festival zaključuje, u subotu, 9. srpnja, predstava "Mi smo oni na koje su nas roditelji upozoravali" Tanje Šljivar u režiji Mirjane Karanović.
Festival "Zlatni lav" tradicionalni je projekt koji se održava u Umagu, a zasniva se i obilježava suživot Hrvata, Slovenaca i Talijana. Time, kako navode organizatori, "pasivni oblik njihove multikulturalnosti prelazi u aktivno, živo i raspjevano razmjenjivanje njihovih kulturnih sadržaja, u svakodnevno prožimanje njihove zajedničke multikulturalnosti".
(Hina)
