Festival najboljih hrvatskih i regionalnih kazališnih ostvarenja 31. Gavelline večeri ove godine pod krilaticom 'U potrazi za pulsirajućim kazalištem' donosi od 1. do 11. listopada jedanaest predstava, a otvaraju ga iduće subote u zagrebačkom Gradskom dramskom kazalištu Gavelli gosti iz Novog Sada, 'Duh koji hoda (Prometejev put)' Dejana Dukovskog u režiji Aleksandra Popovskog.
vrijeme: 01.10.2016.
mjesto: Zagreb; Gradsko dramsko kazalište Gavella, Frankopanska 8-10
Tijekom devet festivalskih večeri zagrebačkoj će se publici u kazalištu u Frankopanskoj, na sceni Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM) te Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) Zagreb predstaviti jedanaest predstava i to, osim iz Novog Sada, i iz Ljubljane, Rijeke, Beograda, Sarajeva, Zenice i Zagreba. Osam je predstava u konkurenciji za nagrade, dok će jedna, koja će igrati na zatvaranju festivala, biti prikazana izvan konkurencije, a dvije su predstave produkcije Akademije dramske umjetnosti (ADU) u Zagrebu.
Festivalski program, u odabiru ravnatelja Gavelle Borisa Svrtana, izvršne producentice Sonje Kovačić i dramaturga Dubravka Mihanovića, donosi kazališne uspješnice narodnih i gradskih kazališnih kuća iz regije s, kako je najavljeno, nizom izuzetnih glumačkih ostvarenja i u poetikama koje se kreću od klasičnih pristupa do smionih autorskih postupaka i projekata.
Slovenske i hrvatske 'Tri zime'
"Duh koji hoda (Prometejev put)", koprodukcija Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada i Centra za razvoj vizuelne kulture, najavljen je kao "scenska priča polemično zagledana u pitanje kako jedan individualac može funkcionirati u svijetu kakav smo stvorili u posljednjih petnaestak godina(?)".
U programu je u nedjelju 2. listopada i predstava "Hinkemann" Ernsta Tollera u režiji Igora Vuka Torbice i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM), "moćna antiratna dramska poema što nas vodi u samo srce intimnog košmara, opet uz pitanje: 'Koja je točka loma u čovjeku, koja više ne može zacijeliti?'".
Slijedi, u ponedjeljak 3. listopada, gostovanje 'slovenske' "3 zime", predstave nastale po drami istaknute hrvatske dramatičarke Tene Štivičić u režiji Barbare Hieng Samobor i produkciji Mestnog gledališča ljubljanskog.
Štivičićkinu priču o nekoliko generacija jedne obitelji, čiju intimu uvelike oblikuju "politički prevrati i šamaranja mahnitajućih ideologija" naših prostora, ranije je ove godine u HNK-u Zagreb premijerno postavio i Ivica Buljan. Buljanova produkcija, koja si u usporedbi s ljubljanskom dopušta veći odmak od teksta kao i razlikovnost u stilovima glumačke igre, također je uvrštena u festivalski program, i to u ponedjeljak 10. listopada na sceni HNK-a Zagreb.
U utorak 4. listopada u Gavelli gostuje HNK Ivana pl. Zajca Rijeka s predstavom "Nad grobom glupe Europe", "riječkom rapsodijom nadahnutom Krležom, s kojim je u suglasju, ali i kritičkom dijalogu spremnom na osporavanje". U njoj redateljsko-dramaturški dvojac Sebastijan Horvat i Milan Marković Matthis "na intrigantan način izvrću europsku izvanjsku umivenost i korektnost, pokazujući nam što se događa kad se poslije stoljetnog sna 'glembajevska Europa' budi u trenutku, dok brodovi davljenika isplivavaju na njenim obalama".
Nova čitanja, dramatizirani scenarij i studentske produkcije
Iduća predstava u konkurenciji festivala je, u srijedu 5. listopada, "Mriješćenje šarana" beogradskog Ateljea 212, po tekstu jednog od najznačajnijih srpskih dramatičara Aleksandra Popovića, u režiji Milana Neškovića, "novo, hvaljeno čitanje komada o prijelomnim povijesnim trenucima, političkim previranjima i velikim društvenim promjenama koje se paralelno događaju u jednoj kući".
Narodno pozorište Sarajevo izvest će, u četvrtak 6. listopada, "Prosjačku operu" Kokana Mladenovića i Kornélie Góli, satiričnu komediju na temu Johna Gaya, "o izvorno najkorumpiranijoj vladi u engleskoj povijesti", s time da je u ovoj verziji materijal iz 1728. godine (is)korišten kao predložak za analizu "suvremenog raslojavanja društva, njegovih evidentnih nepravdi i vrištećeg nesklada".
Domaćin Gavella u programu je u petak 7. listopada s naslovom "Kao na nebu" Kaya Pollaka, u režiji Renea Medvešeka, "scenskim radom o moći glazbe i umjetnosti općenito da mijenja ljude i liječi ih, o potrebi za izražavanjem, o tišini i slušanju". Riječ je o jedinom naslovu ovogodišnjih Gavellinih večeri nastalom iz filmskog scenarija pretočenog u dramatizaciju.
Gavella će ugostiti i dvije studentske produkcije, Shakespearovog "Julija Cezara", glumački ispit vođenog profesorima Krešimirom Dolenčićem, Ivicom Boban i Brankom Šturbejom (3. listopada), te "Proletio je tihi anđeo", po motivima "Galeba" A. P. Čehova, "ispit o prolaženju života mimo nas i otvoreni razgovor s ruskim klasikom" u režiji Tamare Damjanović (10. listopada).
Razgovori s glumcima i glazbeni program
Na kraju Festivala tročlano prosudbeno povjerenstvo, sastavljeno od dvoje istaknutih kazališnih djelatnika iz Hrvatske i jednog iz inozemstva, dodijelit će nagrade za najbolju žensku, odnosno mušku ulogu, za najbolju režiju te za najbolju predstavu 31. Gavellinih večeri.
Na svečanom zatvaranju Festivala, u utorak 11. listopada, nakon dodjele nagrada bit će prikazana predstava "Mi smo oni na koje su nas roditelji upozoravali" Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, praizvedba teksta jedne od najzanimljivijih mladih dramskih spisateljica naših prostora Tanje Šljivar, u režiji i glumačkoj kreaciji Mirjane Karanović, s kojom pozornicu dijeli Enes Salković.
Predstava koja se temelji na jednostavnoj premisi – kako vlastiti život ispričati nepoznatoj osobi tijekom jedne večeri – najavljena je kao poligon za inventivna dramaturška rješenja i spremnost izvođača da zarone u emotivnu mapu lica i sebe samih, u potrazi za humanošću i pulsirajućim kazalištem, "što je i zajednički nazivnik predstavama okupljenim na ovogodišnjim, 31. Gavellinim večerima".
Nakon svake predstave, publika će imati priliku u atriju kazališta o predstavi razgovarati s teatrologinjom i dramaturginjom Mirom Muhoberac i glumcima kazališta Gavelle, Dijanom Vidušin, Antonijom Stanišić Šperanda, Ozrenom Grabarićem, Igorom Kovačem, Anjom Šovagović Despot, Amarom Bukvićem, Pericom Martinović i Slavicom Knežević.
Na otvaranju i zatvaranju festivala, dramski i program tribina popratit će prigodni glazbeni program koji će izvoditi Vid Hribar Trio.
Bogata povijest
Gavelline večeri prvi put su održane 1973. godine, a zbog ratnih okolnosti ugašene su 1991. Nakon obnove manifestacije 2005., ovo su jedanaeste Večeri u nizu.
Festival je do 2013. i svojeg 28. izdanja bio nacionalni festival, na kojem su gledatelji mogli vidjeti najbolje predstave javnih nacionalnih i gradskih kazališta u Hrvatskoj, da bi 2014. Gavelline večeri promijenile koncepciju te postale regionalni festival, pritom ostajući pregledom najkvalitetnijih ostvarenja hrvatskog kazališta u protekloj sezoni.
Festival koji je 2015. obilježio jubilarno 30. izdanje, od prošle godine je doživio prekretnicu u izborničkoj strukturi – mjesto izbornika sada zauzima "Gavellin trio", ravnatelj - dramaturg - izvršna producentica.
U svojih više od trideset godina trajanja i postojanja, Gavelline večeri nastoje promicati temeljno redateljsko i pedagoško načelo utemeljitelja toga kazališta Branka Gavelle: suigru.
"Na Gavellinim večerima tražimo suživot 'nijeme geste' i verbalne snage onih predstava koje se kvalitetom, poetikom i snagom izdvajaju u promicanju vrijednosti redateljske poetike, pedagoških načela, filozofskoga promišljanja i egzistencijalne snage utemeljitelja kazališta domaćina festivala i suutemeljitelja Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu, dr. Branka Gavelle, i ostvaruju umjetničku i egzistencijalnu suigru s poetikom kazališta domaćina", ističu iz Gavelle. (Hina)
