Preminuo esejist i prevoditelj Živan Filippi

Dr. Filippi rodio se 17.04. 1940. u Kninu. Osmogodišnju šolu i Gimnaziju završio je u Korčuli. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je u siječnju 1964. engleski i francuski jezik s književnostima. U školskim godinama 1963./64. i 1964./65. predavao je na Gimnaziji u Korčuli engleski, francuski, hrvatski i sociologiju. Od rujna 1965. do lipnja 1966. živi u Nottinghamu, u Velikoj Britaniji, gdje na tamošnjem sveučilištu studira  engleske studije (jezik, književnost i politički sustav) kao dio poslijediplomskog studija i kao stipendista Britanskog fonda za Jugoslavene. Od 1967. do 1974. radi na dužnosti komercijalnog direktora u turističkom kompleksu Bon Repos u Korčuli. U lipnju 1972. magistrirao je iz područja književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1974. do 1979. živi i radi u Stockholmu kao predstavnik Turističkog saveza Jugoslavije. Od 1979. do 1989. rukovoditelj je turističke agencije Kompas u Korčuli. Kao predstavnik turističkog sustava Kompas Jugosavija radi u Sarajevu u okviru priprema za XIV. Zimske Olimpijske igre. Od listopada 1984. do svibnja 1985. ponovo radi u Stockholmu kao predstavnik TSJ.
Od 1989. do danas aktivan je član Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Od svibnja 1990. do studenog 1992. vrši dužnost zamjenika predsjednika Izvršnog vijeća općine Korčula.
U studenom 1981. obranio je doktorat iz filologije s tezom ''Sedam antropoloških struktura u postmodernoj književnosti'', koju je izdavačka kuća August Cesarec iz Zagreba objavila 1985. g. kao posebnu knjigu.
Od 1967. do danas objavljuje književne eseje i kulturološke članke u hrvatskim književnim časopisima: Kolo, Književna smotra, Forum, Mogućnosti, Dubrovnik, Lanterna, Kanavelić, Godišnjak Grada Korčule, te u sarajevskim časopisima Izraz i Odjek. Dosad je objavio šezdesetak eseja. Sudjelovao je na više hrvatskih i inozemnih simpozija, a u više navrata na Danima Cvita Fiskovića u Korčuli, Orebiću i Mljetu. Promovirao je šezdesetak knjiga domaćih i stranih autora u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, Bjelovaru i Korčuli. Usto je za više njih napisao predgovor, pogovor ili recenziju. Kao aktivni književni prevodilac preveo je s engleskog i francuskog stotinjak knjiga iz raznih područja: beletristike, turizma, sociologije, religije, politike... Među važnije prijevode koji su izazvali medijsku pozornost mogu se ubrojiti: Povijest čitanja Alberta Manguela, Katolička enciklopedija grupe autora, Imperij Michaela Hardta i Antonija Negrija, Orijentalne priče Margueite Yourcenar, Život i smrt Jugoslavije Paula Gardea, A Survey of Croatian History Stjepana Antoljaka, Erotska djela grofa Mirabeaua, Ideologija Teuna A. Van Dika itd.