" />
izložba

U Dubrovniku otvorena izložba o pomorskim škrinjama


vrijeme: 21.12.2017.
mjesto: Dubrovnik

Na izložbi 'Pomorske škrinje', otvorenoj u četvrtak u žitnici Rupe Dubrovačkih muzeja, prvi put u Hrvatskoj je okupljena te stručno muzeološki obrađena ta za povijest pomorstva bitna građa.

 

Autorica izložbe i viša kustosica Pomorskog muzeja u Dubrovniku Ljerka Dunatov izjavila je kako je na izložbi predstavljeno petnaest pomorskih škrinja iz razdoblja od 17. do sredine 20. stoljeća.

 

 “Od tog broja njih je trinaest iz fundusa muzeja, a dvije su posuđene od sugrađana Igora Hajdarhodžića te Dubrovačke biskupije. Upravo je Dubrovačka biskupija posudila najstariji, ujedno i najveći primjerak na izložbi, širok 165 centimetara. Škrinja veličinom izlazi izvan uobičajenih gabarita. Prema grbu koji krasi škrinju znamo da je pripadao obitelji Skočibuha”, rekla je Dunatov.

 

 Dodala je kako su dubrovački pomorci na svojim putovanjima u njima držali svoje privatne stvari, a prve škrinje služile su i kao kreveti, ormari te kauči.

 

 Ravnateljica Dubrovačkih muzeja Pavica Vilać izjavila je kako je, u odnosu na veliku i slavnu dubrovačku pomorsku povijest, riječ o malom broju predmeta posebnog tipa škrinje koji je skupljen u muzejskoj zbirci. “Međutim, ako u obzir uzmemo materijal od kojeg su škrinje napravljene, ali i uvjete u kojima su upotrebljavane, onda će nam biti jasno da su bile izložene velikom propadanju. Zato je ova zbirka dragocjena”, rekla je.

 

 Vilać je dodala kako vjeruje da u privatnom vlasništvu, po kućama pomoraca i kapetana, ima još više škrinja, ali ih građani ljubomorno čuvaju zbog sentimentalne vrijednosti. “Posebno to vrijedi za kvalitetnije primjerke, koji su oslikani ili na neki drugi način ukrašeni. Tako da je budućnost ove zbirke svijetla, jer će još škrinja otkupom ili donacijama jednog dana doći u Pomorski muzej”, istaknula je.

 

 Izložbu je otvorila zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Jelka Tepšić te istaknula kako je pomorstvo neodvojiv dio dubrovačke povijesti. “Svi u našim obiteljima imamo pomorce, a škrinje su simbol ne samo njihova truda i rada, već i puno emocija koje su na određeni način tim škrinjama plovile s njima, a u koje su bile ugrađene molitve i skrb njihovih obitelji koje su ih na put ispraćale”, rekla je Tepšić.

 

 Škrinja je drveni sanduk s poklopcem, namijenjen spremanju odjeće i drugih tekstilnih predmeta, nakita, obiteljskih dragocjenosti, novca, dokumenata. Pomorske škrinje, kao dio muzejske zbirke, uglavnom su rađene od jelovine, a javljaju se još i primjerci od drva oraha, bora te lipe.

 

 Oslikavanjem škrinja od prve polovine 15. stoljeća bavili su se domaći majstori, a uzori su im bile škrinje oslikane u sjevernoj i srednjoj Italiji. O škrinjama iz muzejskog fundusa ne postoje utvrđeni podaci o tome tko ih je oslikavao i rezbario, pa se ukrašavanje škrinja drži radom anonimnih majstora, drvorezbara te drvodjelaca iz 18. i 19. stoljeća.

 

 Autorica izložbe je viša kustosica Ljerka Dunatov, a postav izložbe potpisuje viša kustosica Ivona Michl. Izložbu koja ostaje otvorena do 28. veljače 2018. godine prati dvojezični katalog, a u idućoj godini pratit će je i kreativne radionice. (Hina)
 

(R.P.B., 21.12.2017)