Preskočite na glavni sadržaj

Nagradu za životno djelo dobila kustosica Malina Zuccon Martić

Hrvatsko muzejsko društvo (HMD) dodijelilo je u petak u Muzeju Mimara godišnje nagrade najboljim muzejskim ostvarenjima iz 2018., dok je Nagradu za životno djelo dobila Malina Zuccon Martić, muzejska pedagoginja i savjetnica u mirovini, za trajni doprinos muzejskoj pedagogiji i struci.
vrijeme: 25.10.2019.
url: http://hrmud.hr/

"Malina Zuccon Martić pripada onoj rijetkoj grupi pojedinaca koji, zahvaljujući svojoj izvanrednoj osobnosti, uspijevaju iznova definirati neka opća mjerila pa je tako ona svojim djelovanjem u ulozi muzejskog pedagoga uvelike pridonijela formiranju pedagoških, etičkih i kreativnih aspekata tog kompleksnog i neizmjerno važnog muzejskog zvanja", stoji u obrazloženju nagrade.
Kako se ističe, njezina profesionalna i ljudska osobnost predstavlja prepoznatljiv autoritet struke ponajprije poznat po pristupačnosti, ljubaznosti i humoru, po neposrednom i toplom odnosu s kolegama, studentima i posjetiteljima. "U kontekstu obrazovanja i zadovoljstva publike od presudne su važnosti bezbrojne kreativne radionice, igre, igrokazi, predavanja, i razni oblici druženja koje je Malina neumorno osmišljavala. Pri tome je svaki program pažljivo metodički pripremljen i utemeljen, a istovremeno zabavan i pun duha, tako tipičnog za ovu doajenku muzejske pedagogije u Hrvatskoj", dodaje se.
Malina Zuccon Martić (Pula, 1954.) završila je povijest umjetnosti te talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 1995. radi u Muzeju za umjetnost i obrt,  gdje je na muzejsko-edukativnim poslovima radila sve do umirovljenja ove godine. Bila autorica svih edukativnih programa u muzeju, vodila je i aktivnosti izvan njega, a paralelno objavljuje stručne članke, sudjeluje u radio i TV emisijama, mentor je i ispitivač u Povjerenstvu za polaganje stručnih ispita.
HMD je tradicionalno dodijelio i godišnje nagrade, izabrane na javnom natječaju, na koji se prijavilo 46 projekata. "Izrazito nas raduje što je 2018. bila izuzetno plodonosna jer dodjeljujemo nagrade i priznanja u nekoliko kategorija, realizirane su brojne izložbe, izdavački projekti, muzejsko-edukativne aktivnosti, marketing, promidžba", rekla je predsjednica HMD-a, Vlasta Krklec.
Dodala je kako to pokazuje da muzejska struka i muzealci itekako pridonose razvoju kulturne baštine Hrvatske i razvitku kulturne politike u cijeloj zemlji, a ove godine nagrade se dodjeljuju kroz cijelu 'lijepu našu', od Dubrovnika i Istre do Zagreba i Slavonije.
Pozvala je sve koji marljivo rade na ovogodišnjim muzejskim ostvarenjima da na proljeće opet prijave projekte kako bi povjerenstvo HMD-a opet imalo "tešku, ali slatku ulogu".

Godišnje nagrade izložbama, katalozima, projektima

Ocjenjivački sud radio je u sastavu Dora Bošković, Damir Doračić, Kristina Mihovilić, Lidija Nikočević i Snježana Pintarić.
U kategoriji za realiziranu izložbu nagrada je dodijeljena projektu  Arheološkog muzeja lstre, partnera lnterreg Central Europe projekta COME-IN!, za izložbu "Prapovijest u rukama" koja je primarno fokusirana na slijepe i slabovidne osobe.  Autorice izložbe Maja Čuka i Đeni Gobić-Bravar osmislile su izložbu utemeljenu na arheološkim nalazima, koja  prepričava publici osnovne životne tematike koje su i danas dijelom našega života. 
Za realizirani izdavački projekt godišnju nagradu dobili su Muzej za umjetnost i obrt i Školska knjiga za monografiju "Šezdesete u Hrvatskoj – Mit i stvarnost", nastalu u sklopu istoimenog kulturološkog projekta i izložbe. Ona je rezultat višegodišnjega autorskog rada tima istaknutih stručnjaka, ponudivši jedinstven i dosad neistražen pogled u vrlo bitno desetljeće hrvatske prošlosti, od 1958. do 1971. godine. 
Za provedeni istraživački rad koji je rezultirao izložbom nagrađena je  izložba „Gradine, gomile i špilje“ autora Domagoja Perkića, kustosa Arheološkoga muzeja u Dubrovniku, popraćena opsežnim katalogom. Na izložbi i u katalogu predstavljeni su rezultati 12 godina dugog arheološkoga rekognosciranja terena prapovijesnih lokaliteta na zapadnom dubrovačkom području, od kasnog eneolitika do kraja željeznog doba.
Kao "ogledni primjer vrsnoće u stručno-znanstvenoj publicistici" za provedeni istraživački rad koji je rezultirao stručnom publikacijom nagrađena je znanstvena monografija "Zagreb_Plakati / Slučajna povijest Zagreba: plakati iz zbirke Muzeja grada Zagreba". Željka Kolveshi, autorica publikacije obuhvatila je sve aspekte razvoja i prisutnosti plakata u Zagrebu od kraja 19. do početka 21. stoljeća u kontekstu pojavnosti tog najprisutnijeg urbanog medija vizualne komunikacije u 20. stoljeću.
U kategoriji za realizirani informacijsko-dokumentacijski program nagrada je dodijeljena aplikaciji Prirodoslovnog muzeja Rijeka "Plavo oko", kojoj je cilj učinkovitiji sustav prikupljanja podataka i očuvanje bioraznolikosti Jadrana kroz povećanje pismenosti o funkcioniranju morskog okoliša kroz sustavno praćenje pojava morskih organizama i onečišćenja mora. Ta jedinstvena aplikacija djelo je Boruta Kružića i Milvane Arko-Pijevac.

Nagrađen i pedagoško edukacijski program "Hej, zaljubi se u muzej"

Pedagoško edukacijski program "Hej, zaljubi se u muzej" Prirodoslovnog muzeja Rijeke ima za cilj unaprijediti percepciju kulturne i prirodne baštine, prirode i prirodnih zakonitosti, kao i razviti osjećaj povezanosti s baštinom, a nagrađen je u kategoriji za realizirani pedagoško - edukacijski program. Program nastoji postići da se djeca i mladi, odrasli i treća životna dob osjećaju ugodno i dobrodošlo u muzejima. Koncept potpisuju muzejske pedagoginje Marta Blažević i Anita Hodak.
Muzej za umjetnost i obrt nagrađen je i u kategoriji za marketinško – propagandni program izložbe "Šezdesete u Hrvatskoj - Mit i stvarnost“, koja je željela vratiti u fokus interesa prijelomno desetljeće ne samo za Hrvatsku, nego  i njezino okruženje te suvremenim tehnologijama približiti vrijeme šezdesetih ili novije hrvatske povijesti. Odjel za Marketing i PR tog muzeja realizirao je posebno pripremljen i opsežan marketinški i PR program za izložbu kroz sponzorske suradnje, promocije i prezentacije, oglašavanje, medijske kampanje, klasično PR komuniciranje i društvene mreže.
Izložbeni i kulturološki projekt "Valpovački vlastelini Prandau-Normann", koji uključuje izložbu, niz događanja i jedinstveni dvojezični katalog kojima je prezentirana ostavština valpovačkih vlastelina iz fundusa Muzeja likovnih umjetnosti, Muzeja Slavonije, Muzeja Valpovštine i Državnog arhiva u Osijeku, nagrađen je u kategoriji za međumuzejsku suradnju.

Posebna priznanja odlaze u istarske muzeje

Posebno priznanje za izdavački projekt dodijeljen je Lani Skuljan Bilić i Gracijanu Kešcu za katalog "SLOBODA NARODU! antifašizam u Istri – LIBERTA AL POPOLO! l'atifascismo in Istria", popratnu publikaciju. istoimene izložbe, koji kronološki obuhvaća dvije glavne teme – antifašistički pokret i s njim usko povezanu narodnooslobodilačku borbu kroz sedam odvojenih tematskih cjelina, a iako je stručna i znanstvena publikacija, namijenjena je i široj publici, posebno učenicima osnovnih i srednjih škola u nastavi zavičajne povijesti. 
Posebno priznanje za realizirani izdavački projekt dobio je Etnografski muzej Istre, za katalog o Zbirci tog muzeja Proizvodnja tekstila, odjeće i obuće, odijevanje i osobni predmeti, čija je autorica Mirjana Margetić. Katalog je je obogaćen profesionalnim fotografijama koje su dočarale ljepotu pojedinih rijetko sačuvanih predmeta tekstilnog rukotvorstva Istre. Osim fotografskog prikaza građe, katalog sadrži i teorijski dio o proizvodnji tekstila i specifičnostima odijevanja u Istri.
Posebno priznanje za provedeni istraživački rad koji je rezultirao izložbom dodijeljena je trojezičnoj izložbi "Boks u Puli" i popratnom katalogu izložbe, inicijativi Povijesnoga i pomorskog muzeja Istre i vrednovanju značaja amaterskoga boksa – najtrofejnijega pulskoga sporta. Autorice su više kustosice Katarina Pocedić i Lana Skuljan Bilić. (Hina)