nagrada

Demetrova nagrada pripala dr. sc. Antoniji Bogner-Šaban


vrijeme: 13.06.2017.

Povjerenstvo za dodjelu Demetrove nagrade - Nagrade za životno djelo Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa jednoglasnom je odlukom Demetrovu nagradu za 2017. godinu dodijelilo teatrologinji  dr. sc. Antoniji Bogner-Šaban. 

Nagrada je dobitinici uručena na izbornoj godišnjoj skupštini društva održanoj 13. lipnja. 

Na temelju pravilnika Demetrove nagrade za životno djelo HDKKT, usvojenog na godišnjoj skupštini HDKKT održanoj 27. lipnja 2012., Upravni odbor Društva na svom je sastanku 8. svibnja 2017. izabrao Povjerenstvo za dodjelu nagrade u sastavu dr. sc. Boris Senker (predsjednik), dr. sc. Vlatko Perković i dr. sc. Sanja Nikčević. Povjerenstvo je na sastanku 10. svibnja 2017. jednoglasnom odlukom Demetrovu nagradu za 2017. godinu dodijelilo DR. SC. ANTONIJI BOGNER-ŠABAN, TEATROLOGINJI.

Iz Obrazloženja

Doktorica znanosti Antonija Bogner-Šaban rođena je u Osijeku 1. lipnja 1952. U rodnom je gradu završila osnovnu školu te godine 1970. maturirala na Gimnaziji „Sara Bertić“. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirala je komparatistiku i jugoslavistiku. Diplomirala je 1975., nakon diplome upisala tadašnji Studij trećeg stupnja te 1979. stekla titulu magistrice znanosti obranivši rad na temu „motivskih izbora Marinkovićevih književnih djela“. Doktorat znanosti stekla je na istom fakultetu 1987., obranivši disertaciju pod naslovom Marko Fotez - život i rad. U Osijeku je 1971., dakle na početku studija, objavila zbirku novela Iza nekog vremena, a pripovjedački je dar zamjetan i u njezinim znanstvenim i stručnim radovima, napose u biografijama glumaca i uspomenama na pojedine ljude i događaje te u knjizi rasprava, osvrta i sjećanja Kazalište u povijesti i pamćenju.
U Odsjeku za povijest hrvatskog kazališta Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti zaposlena je od 1. rujna 1978. godine, od 2005. kao znanstvena savjetnica u stalnom zvanju. Osim znanstveno istraživačkim radom na području teatrologije, vezanim uglavnom za povijest hrvatskoga dramskog i lutkarskog kazališta u dvadesetom stoljeću, posvetila se i nastavnom radu na visokoškolskim institucijama. Tako je od 1991. do 1993. izvodila kolegij Povijest kazališta na splitskom Područnom odsjeku glume zagrebačke Akademije dramskih umjetnosti, a od 1994. do 1996. na osječkom Područnom odsjeku. Od 1997. do 2004. vodila je Teatrološki praktikum, temeljni kolegij na dopunskom dvogodišnjem studiju teatrologije pri Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Napokon, na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od godine 2005. predaje kolegije Povijest hrvatskog lutkarstva i Hrvatska dramska moderna; u trajno naslovno zvanje redovite profesorice izabrana je 2007. Dio su njezina nastavničkog rada mentoriranje diplomskih radova i doktorskih disertacija te sudjelovanje u povjerenstvima za prihvaćanje teme, ocjenu i obranu disertacija.

Dr. sc. Antonija Bogner-Šaban četiri desetljeća sustavno i predano istražuje noviju povijest hrvatskoga kazališta, napose razdoblje hrvatske moderne, kazalište u Osijeku i općenito Slavoniji te hrvatsko kazalište lutaka. U Odsjeku za povijest hrvatskog kazališta bila je suradnica na znanstvenim projektima, dala veliki doprinos priređivanju i uređivanju triju dosad objavljenih knjiga te četvrte knjige koja je pred odlaskom u tisak Repertoara hrvatskih kazališta od 1840. do današnjih dana. U proteklih desetak godina vodila je znanstveno-istraživački projekt Vrijeme i prostor europske i hrvatske kazališne djelatnosti glumca i redatelja Ive Raića, privela ga kraju pa je pred izlaskom i knjiga u kojoj će prvi put biti prikazana i vrednovana raznovrsna Raićeva kazališna djelatnost u Hrvatskoj i inozemstvu. Rad u Odsjeku obuhvaća i prezentiranje bogate građe javnosti pa je u tom dijelu njezina doprinosa važno istaknuti suautorstvo izložbe i kataloga za izložbu Obitelj Šenoa i Hrvatsko narodno kazalište (2001.) te autorstvo izložbi Kazališne fotografije Marije Braut (1997.) i Kostimografije Ljubice Wagner (2005.), uz koje je dakako uredila i kataloge, a surađivala je i na izložbi Slavonija, Baranja i Srijem postavljenoj u Galeriji Klovićevi dvori, u Zagrebu 2009. Članica je Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa, Društva hrvatskih književnika, Matice hrvatske i Hrvatskog centra UNIMA. (...)

Antonija Bogner-Šaban dosad je za svoj rad dobila Nagradu Dana Josipa i Ivana Kozarca (Vinkovci 2000.), Nagradu „Marko Fotez“ za razdoblje od 2004. do 2007. godine (Zagreb 2008.) te Povelju za životno djelo „Zvonko Festini“ za teatrološki doprinos lutkarstvu (Vukovar 2016.), a njima se ove godine pridružuje i zaslužena Demetrova nagrada za životno djelo HDKKT.

Više informacija na www.hdkkt.hr.   
 

(D.H.F., 14.06.2017)



http://www.forum.tm/vijesti/cekate-animator-kulture-koji-je-odgojio-generacije-teslasa-i-koncarevaca-i-jos-uspjesnoOčito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpu