Izložba ‘Nematerijalna kulturna baština u Federaciji Bosne i Hercegovine iz zbirke Karmela sv. Ilije' otvara se u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu u srijedu, 3. srpnja u 19 sati, a moći će se razgledati do 21. srpnja 2019. Izložba se održava u sklopu 53. Međunarodne smotre folklora Zagreb.
vrijeme: 03.07.2019.
'Izložba
Nematerijalna kulturna baština u Federaciji Bosne i Hercegovine iz zbirke Karmela sv. Ilije je prikaz dvanaest kulturnih elemenata te etnografske zbirke s
Preliminarne otvorene liste nematerijalnoga kulturnoga naslijeđa / baštine Federacije Bosne i Hercegovine. Ovu
Listu izradilo je Federalno ministarstvo kulture i sporta izdvajajući kulturne fenomene koje Federacija BiH želi nominirati i staviti na UNESCO-ovu
Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
To su:
konjičko drvorezbarstvo;
potkivanje jaja u Kreševu;
umijeće izrade čipke – kera;
hodočašće na Ajvatovicu – Prusac;
hodočašće sv. Ivi – Podmilačje;
izradu grnčarije u Liješevu;
običaj košenja u Kupresu;
gangu, polifoni oblik ruralne tradicije;
umijeće izvođenja sevdalinke, muzičko-poetskog oblika gradske muzičke tradicije;
umijeće gradnje i sviranja instrumenta karaduzen;
polifoni oblik pjevanja „U tri“ u Usori i
skokove sa Starog mosta u Mostaru.
Konjičko drvorezbarstvo upisano je 2017. godine na
Reprezentativnu listu nematerijalnog naslijeđa čovječanstva, a
običaj košenja u Kupresu je prošao proces nominacije.
Građa za izložbu
Nematerijalna kulturna baština u Federaciji Bosne i Hercegovine iz zbirke Karmela sv. Ilije dio je etnografske zbirke u Samostanu – duhovnom centru „Karmel sv. Ilije“ na Buškom jezeru, u okolici Tomislavgrada. U ovu zbirku prikupljaju se i čuvaju tradicijska odjeća, nakit, čipke i uporabni predmeti sva ti konstitutivna naroda, Hrvata, Srba i Bošnjaka iz cijele Bosne i Hercegovine.
Iz fundusa etnografske zbirke u Karmelu sv. Ilije, za potrebe ove izložbe, izdvojena je građa o nematerijalnoj baštini u Federaciji Bosne i Hercegovine. Izložba je multimedijalna i prikazuje dvanaest kulturnih fenomena kroz predmete izrađene tradicionalnim umijećima, prateće tekstove, umjetničke fotografije i video zapise.
Posebnu pozornost zaslužuju neki eksponati ili dijelovi izložbe poput
djevojačke sobe iz Konjica koju je ručno izradio drvorezbar Hamdija Hamdo Kadić zvani Gunjo (1896. – 1989.). Sevdalinka je prikazana pod naslovom
Sevdah u kući Imamovića i pokazuje sevdalinku u različitim povijesnim razdobljima kroz tri generacije pjevača iz obitelji Imamović (Zaima, Nedžada i Damira).
Posjetitelji će moći čuti i vidjeti i možda posljednju skupinu pjevačica koje izvode pjevanje
u tri iz Usore.' – o. Zvonko Martić