izložba

'Hommage a Miljenko Stančić' u Umjetničkom paviljonu


vrijeme: 18.03.2017. - 07.05.2017.
mjesto: Zagreb; Umjetnički paviljonl, Trg kralja Tomislava 22

Monografska izložba 'Hommage a Miljenko Stančić', koja će  s više od osamdeset radova u Zagrebu i Varaždinu predstaviti njegov cjeloviti opus, povezat će dvije obljetnice i dva grada vezana uz tog istaknutog hrvatskog slikara. Izložba se postavlja u povodu 90. godišnjice rođenja i 40. godišnjice smrti, a otvara se u subotu, 18. ožujka, u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu.

Predstavit će se neka od njegovih ponajboljih djela, među kojima su i "Sveti Florijan" (1950./1951.), "San (Ljubavnici)" (1963.), "Ljubavnici" (1962." te "Svirači (Usnuli svatovi)" (1957.)  

"Među izlošcima je najviše ulja na platnu, posuđenih iz fundusa Gradskog muzeja Varaždin, Moderne galerije, Zagreb, Muzeja suvremene umjetnosti, Zagreb i brojnih privatnih zagrebačkih i varaždinskih kolekcija u kojima se čuvaju javnosti nedostupni i nepoznati radovi s kojima se posjetitelji rijetko imaju priliku susresti", najavljeno je iz Umjetničkog paviljona.  

Autorica izložbe i izbora djela je Mirjana Dučakijević, muzejska savjetnica Gradskog muzeja Varaždin, u suradnji s kojim je izložba organizirana. U Zagrebu će biti otvorena do 7. svibnja, a u slikarevom rodnom gradu, u palači Sermage varaždinskog muzeja od 9. kolovoza do 29. listopada.  

Gradski muzej Varaždin u Zbirci Miljenka Stančića čuva stotinjak njegovih djela i dokumentaciju s osvrtima o njegovu stvaralaštvu. 

"S obzirom da ta građa još nema svoje mjesto u stalnome postavu, izložba Hommage a Miljenko Stančić, na kojoj će biti i izlošci iz zbirke varaždinskoga muzeja, prigoda je da se javnost, u povodu velikih obljetnica vezanih uz njegovo ime, podsjeti na tog nezaobilaznog autora hrvatske moderne umjetnosti, a iz privatnih zbirki izložit će se i neka djela koja se do sada nisu javno izlagala", ističu iz Gradskog muzeja Varaždin. 
 
Miljenko Stančić, akademski slikar, profesor slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, ilustrator i scenograf, prve poduke iz slikarstva dobio je u Varaždinu od profesora Ladislava Kralja Međimurca. 
 
Slikarstvo je studirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je diplomirao 1949. kod profesora Marijana Detonija, Krste Hegedušića i Jerolima Miše. Na zagrebačkoj akademiji je između 1961. i 1977. radio kao profesor slikarstva, a školovanje je nastavio na poslijediplomskom studiju grafike u klasi Tomislava Krizmana. 
 
Stančić je bio osnivač grupe Petorice, u kojoj su djelovali i Ljubo Ivančić, Ivan Kožarić, Valerije Michieli te Josip Vaništa. S Vaništom je 1952. ostvario prvu izložbu u Muzeju za umjetnost i obrt, na kojoj se predstavio s tridesetak djela, kojima je skrenuo pozornost kritike i javnosti na svoj rad. Već iduće godine počeo je izlagati i u inozemstvu, a osobito u Parizu gdje postiže veliki uspjeh. Imao je ukupno četrdesetak samostalnih i više od dvjesto pedeset skupnih izložbi. 
 
Njegov su rad likovni kritičari svrstavali uz magični realizam, metafizičko, fantastično i fantazmagorično slikarstvo, dok ga dio kritike smatra začetnikom nadrealističkog slikarstva u Hrvatskoj, te se slažu kako je riječ o slikaru u čijim je radovima prisutan snažan autobiografski i psihološki naboj, stoji u najavi izložbe. 
 
Njegov je opus zaobilazio socijalističke doktrine i aktualne modernističke tendencije te je bio usmjeren na vlastiti, autobiografski izraz koji se često definira kao realizam uz prisustvo metafizičkog pogleda na svijet i sadašnjost, dodaje se.
 
Uz slikarstvo se bavio ilustracijom za novine, knjige i časopise te scenografijom, a o njegovu slikarstvu pisali su književnici, među kojima i Miroslav Krleža te mnogi povjesničari umjetnosti, primjerice, Ljubo Babić, Oto Bihalji-Merin, Josip Depolo, Grgo Gamulin, Vladimir Maleković, Tonko Maroević, Jerolim Miše, Radoslav Putar, Miodrag Protić, te iz inozemstva Stephane Rey i Patrick Waldberg.
(Hina)

(M.K., 17.03.2017)



http://www.forum.tm/vijesti/cekate-animator-kulture-koji-je-odgojio-generacije-teslasa-i-koncarevaca-i-jos-uspjesnoOčito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpu