audicija

Europea ugostila dobitnicu EU nagrade za književnost Evie Wyld


vrijeme: 07.12.2016.
mjesto: Zagreb

Književni festival Naklade Ljevak 'Europea U dvorištu', ugostio je u srijedu u Zagrebu, britansko-australsku književnicu Evie Wyld, autoricu hvaljenog romana 'Sve ptice pjevaju', za koji je dobila niz istaknutih književnih nagrada, među kojima i nagradu Europske unije za književnost 2014.

Roman, objavljen u izdanju Naklade Ljevak i prijevodu Ane Gotovac, najavljen je kao uznemirujuće, užasavajuće i dirljivo štivo pisano poetičkim i istodobno žestokim stilom, u čijem je fokusu junakinja progonjena prošlošću i suočena s neprestanom borbom sa sadašnjošću.

Knjigu i autoricu uvodno je na predstavljanju u Cafeu U dvorištu u zagrebačkoj Žerjavićevoj ulici predstavila spisateljica Ivana Bodrožić. Kazala je kako je riječ o iznimno talentiranoj književnici koja je napisala izvanrednu knjigu "o jednom mračnom i zatvorenom svijetu gdje su na prvi pogled svi odnosi sirovi i teško razlučivi a u koji autorica čitatelja lijepo i nenametljivo uvodi".
 
"To je jedan od onih romana za koje nam je teško reći o čemu točno govore. Ta knjiga ima nevjerojatno zanimljivu priču kroz koju se kao glavni motiv provlači nasilje, a nasiljem je najvećim dijelom motivirana i glavna junakinja muškoga imena Jake", rekla je Bodrožić.
 
Anglo-australska autorica Evie Wyld rođena je 1980. u Londonu, a odrasla je u Australiji i Engleskoj. Njezin prvi roman "After the Fire, A Still Small Voice" (2009.) osvojio je nagrade John Llewellyn Rhys i Betty Trask.
 
Godine 2011. Wyld se našla na popisu najboljih novijih britanskih romanopisaca Best New British Novelists po izboru književnog magazina Culture Show, a također i u užem izboru za nagrade Orange Prize for New Writers, Commonwealth Writers’ Prize i International IMPAC Dublin Literary Award. Godine 2013. našla se na popisu najboljih mladih britanskih romanopisaca Best of Young British Novelists po izboru uglednog književnog časopisa Granta.
 
"Sve ptice pjevaju" (2013.) njezin drugi roman, ušao je 2014. u širi izbor za nagrade Stella i Baileys Women's Prize for Fiction, te u uži izbor nagrada Costa i James Tait Black Memorial Prize. Knjiga je 2013. dobila nagrade Encore Award i Jerwood Fiction Uncovered Prize, te 2014. prestižne Miles Franklin Award i Nagradu EU za književnost.
 
Svojim preciznim, žestokim i poetičnim stilom, Wyld je osvojila književne kritičare, koji su roman "Sve ptice pjevaju" ocijenili kao duboko uznemirujući, napeti egzistencijalistički triler, koji eksplodira u čitateljevu mozgu poput mračnog vatrometa.

U središtu je radnje Jake Whyte, uzgajivačica ovaca s muškim imenom koja živi sama s Psom na sumornom, gotovo pustom otoku u blizini britanske obale. Nevolje nastupe kada netko – ili nešto – počinje ubijati Jakeine ovce.
 
Isprva Jake posumnja na lokalne tinejdžere ili na divlje životinje, no uskoro postaje jasno da je to stvorenje – stvarno ili izmišljeno – znatno tajanstvenije.
 
"U svim mojim knjigama postoji neko čudovište, čudovišta su me oduvijek fascinirala", kazala je Wyld. Čudovište u toj knjizi više je neka misaona projekcija nego što je stvarno, napomenula je, "a odgovor na pitanje što je čudovište u toj knjizi ovisi o raspoloženju – i mene i samog čitatelja".
 
"Na to pitanje nema konkretnog odgovora. Mislim da čitatelj mora surađivati s piscem da bi došao do odgovora vezanih uz književno djelo. Ne volim kad mi se serviraju stvari upakirane kao poklon s vrpcom", rekla je.
 
Odnos koji njezina glavna junakinja ima prema ovcama donekle je majčinski, "kao da u toj brizi za ovce traži neku vrstu pokore u borbi sa sobom samom", napomenula je Wyld. "No, nije mi bila namjera stvarati bilo kakvu metaforičku razinu priče, mada, kad pišete, metaforička razina naprosto ispliva na površinu", dodala je.
 
Jakeina napeta priča odvija se kroz dvostruku naraciju: dok se događaji u Jakeinu životu na otoku odvijaju kronološki, epizode iz njezina prijašnjeg života prikazuju se u flash-backovima, otkrivajući zlokobne i prijeteće detalje iz njezine prošlosti.
 
Wyld je istaknula kako ta knjiga nije postala ono što je ona mislila napisati kad ju je krenula pisati, a glavni pokretač za stvaranje takve protagonistkinje bila je - ljutnja.
 
"Što sam više pisala o toj ženi koja se suočila s puno seksualnog nasilja, to me više intrigirala. Zapravo sam shvatila da to nije nešto neobično ni nesvakidašnje i to me jako ljutilo. Što sam više o tome razmišljala, to sam više s drugim ženama razgovarala o njihovim iskustvima s nasiljem i shvatila da svaka od njih u različitim stadijima svojeg života ima neka iskustva s nekim oblikom seksualnog nasilja", pojasnila je.
 
Svojoj je glavnoj junakinji dala muško ime jer je željela da ima ime koje je "eksplozivno", a i zato što joj je bilo zanimljivo ostvariti neku vrstu igre s imenom, "jer imena su vrlo važna na jedan varljivi način". "Jednom kad sam joj odredila ime, znala sam kakva će biti, kakva je bila njezina prošlost", rekla je.
 
Njezin je roman napeto atmosferično iznijansirano istraživanje ljudske patnje i žilavosti; likovi su "niti posve dobri, niti prava čudovišta" a gotovo svakoga od njih donekle iskupljuju proplamsaji humora, dobrote i humanosti.
 
"Pokušavam pisanje iskoristiti kao način razumijevanja ljudskih bića; ljude ne gledam kao dobre ili loše osobe, već ih sve gledam kao osobe koje su u svojem životu donijele neke neugodne odluke. Ne volim tu ideju, koncept da je netko 'čisto čudovište', jer smatram da u svakoj osobi ima nešto što se može spasiti", otkrila je autorica.
 
Jednako tako svoje likove izbjegava prikazivati kao predobre, pa kad god osjeti da netko postaje predobar, odmah ga gurne u neku lošu situaciju, a tako je pristupila i gradnji Jake.
 
"Htjela sam ju učiniti malo neuglednom ženom koja ima neku tajnu, neku prtljagu, jer svi mi u sebi nosimo tajne i nešto čime se ne ponosimo", pojasnila je.
 
Na knjigu se osvrnula i urednica Diana Matulić, koja je kazala kako je riječ o priči koja čitatelja "zgrabi od prve stranice i baci u jednu mračnu, pomalo gotičku atmosferu, u kojoj uživa u cijelom procesu".
 
"Wyld je majstorica građenja atmosfere i konstantne latentne prijetnje koja je prisutna u tome romanu, i to u obje pripovjedne linije, sve do krajnjeg traumatičnog događaja koji je radikalno i dubinski promijenio život njezine glavne junakinje", kazala je Matulić.
 
"Jedna od najvećih vrijednosti toga romana su likovi, i to ne samo Jake, već i muški likovi, koji su vrlo primitivni, brutalni i primordijalni, a ipak imamo neko suosjećanje i razumijevanje za njih, neku točku identifikacije", dodala je.
 
Wyld je pretposljednja gošća ovogodišnjeg festivala Europea U dvorištu, od ukupno petero relevantnih i nagrađivanih europskih autora, dobitnika EU nagrade za književnost, koje Naklada Ljevak dovodi pred zagrebačku publiku.
 
Ciklus će u srijedu 14. prosinca zaključiti albanski autor Ben Blushi, dobitnik EU nagrade za književnost 2014., koji će predstaviti nagrađeni roman "Otelo – crnac iz Vlore", proglašen jednim od najljepših i najprofinjenijih djela albanske književnosti.
(Hina)

(M.K., 08.12.2016)


 



http://www.forum.tm/vijesti/cekate-animator-kulture-koji-je-odgojio-generacije-teslasa-i-koncarevaca-i-jos-uspjesnoOčito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpu