Kako je najavljeno na web stranicama Hrvatskog filmskog saveza, u tom vodećem filmološkom časopisu može se doznati kako stvara dobitnik Velike Zlatne Arene Igor Bezinović i što sve čini njegovu angažiranu estetiku, kako je Bob Dylan izvršio presudan utjecaj na razvoj dokumentarnog filma, što je zajedničko Michaelu Hanekeu i ranoj austrijskoj filmskoj pornografiji, a što njemačkom ekspresionizmu i Krsti Papiću, kao i što Stanleya Kubricka i danas čini neprolaznim klasikom.
Bezinović u tekstovima objašnjava kako je nastao njegov Velikom Zlatnom Arenom ovjenčani film "Kratki izlet", a kako njegov kratkometražni prethodnik, dok Ivana Kronja temeljitom studijom cjelokupnog Bezinovićeva opusa daje smjernice za daljnje proučavanje njegove angažirane filmske estetike.
U skladu s vodećim tematom dvobroja (93-94), na naslovnici je fotografija Tinke Kalajžić nastala na snimanju "Kratkog izleta".
U rubrici "Studije" Rajko Petković je sažeo cjelokupnu filmsku povijest Austrije, posvetivši svoj rad Michaelu Hanekeu i njegovim dugovima "novom austrijskom filmu".
Mirela Ramljak Purgar nastavlja se baviti filmskim ekspresionizmom, povezujući jedan njemački i jedan hrvatski klasik – Wieneov "Kabinet doktora Caligarija" i Papićevog "Izbavitelja".
Kako bi podsjetio čitatelje na značaj Pennebakerovog glazbenog, "izravnofilmskog" dokumentarca o britanskoj turneji Boba Dylana u Arsen Oremović je u svojevrsnom rock 'n' roll eseju spojio svoje filmsko i glazbeno znanje .
Miroslav Artić u svome tekstu traga za značenjem katarze u kontekstu dijalektičkog odnosa glume i identiteta, s polazištem u tekstu previđene kritičarke i spisateljice Camille Lucerne, a s ishodištem u radu suvremene autorice Dubravke Crnojević-Carić.
Kristina Mihalić donosi pregled problematike obrade i zaštite filmskog arhivskog gradiva, s konkretnim primjerima uspjele restauracije.
O stilu Stanleya Kubricka na razmeđu klasičnog fabularnog stila i modernizma, s posebnim naglaskom na "Staze slave" i "2001: Odiseju u svemiru", pisao je Tin Bačun.
Uz prikaze glavnih programa ZagrebDoxa i Berlinalea, novi Ljetopis donosi i trinaest eseja filmskih kritičara o novijim filmovima, među ostalim o "Egzorcizmu", "Osmom povjereniku", "Projektu Florida", "Tri plakata izvan grada" te 'novom Hanekeu'.
Hrvatski filmski ljetopis bio je zajednički pothvat Hrvatske kinoteke pri Hrvatskom državnom arhivu, Hrvatskog društva filmskih kritičara i Filmoteke 16 iz Zagreba, a danas je izdanje Hrvatskog filmskog saveza.
Uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Ureda za kulturu grada Zagreba, časopis je počeo izlaziti 1995. godine, a danas je evidentiran u FIAF International Index to Film Periodicals, u Arts and Humanities Citation Index, u SCOPUS-u te u najprestižnijoj međunarodnoj bazi radova Web of Science (WoS). (Hina)
