izložba

Izložba 'Kolekcija' u Galeriji Bernardo Bernardi


vrijeme: 16.06.2016. - 15.07.2016.19,00
mjesto: Zagreb; Galerija Bernardo Bernardi, Ulica grada Vukovara 68

U Galeriji Bernardo Bernardi, u četvrtak, 16. lipnja, s početkom u 19 sati, otvara se izložba studenata TTF-a, pod nazivom 'Kolekcija'. Izložba ostaje otvorena do 15. srpnja.

U neprestanoj potrazi za izražavanjem vlastite osobnosti, u stvaranju identiteta i pokušaju očuvanja individualnosti u vrijeme uniformnosti izazvane masovnom proizvodnjom koja toliko pogoduje gomilanju kapitala - način na koji se odijevamo mnogo je više od zaštite od vremenskih uvjeta i osobne dekorativnosti. Odijevanjem artikuliramo svoje životne stavove ili njihov izostanak, pokazujemo stav prema estetskom oblikovanju stvarnosti, ali i prema društvu, prirodi, pa i ekološku osviještenost.

Modne kolekcije koje stvaraju dizajneri upravo su zbog toga mnogo više od odjeće; one svjedoče o dostupnim tehnologijama implementiranim u materijalima, ali i reflektiraju aktualni trenutak i pokazuju osviještenost dizajnera. Poput arhitektonskih konstrukcija stvaraju svojevrsno utočište i prezentacijsku platformu za objekt koji se tako često postavlja kao polazišna točka u stvaranju odnosa u stvarnosti: za ljudsko tijelo, pa i više - za čovjeka, za osobu.

U mnoštvu dostupnih informacija i mogućnosti u stvaranju nečega što zovemo kolekcijom – nije se lako probijati. Ograničenja poput sezonske, tematske ili neke druge uvjetovanosti  mogu pomoći u sužavanju manevarskog prostora i jasnijoj određenosti već u startu. Upravo su te pomoći lišeni studenti TTF-a, sudionici ovog projekta. Mentor Marin Sovar suočio ih je s najvećim i najtežim mogućim izazovom, ne samo na području modnog dizajna: ponudio im – ili zadao – potpunu slobodu. Studenti su se tako našli na najvećoj mogućoj imaginarnoj pozornici koju su morali ispuniti vlastitim sposobnostima i pokazati baš sve što znaju, žele, mogu. Zadatak je to koji je istovremeno san i noćna mora. Rezultat je šest kolekcija potpuno slobodnih od ograničenja, neuvjetovanih tržišnim zakonima i resursima koji su studentima na raspolaganju u konačnoj izvedbi – jer samo je jedan model iz svake kolekcije morao biti izveden do kraja.

Tena Zovak, Filip Čančer, Mateja Bosek, Valentina Banović, Tihana Habek i Anđela Markušić stvorili su i fizički odsječke kolekcije koji daju naslutiti – kako bi izgledala cjelina, ali i koliko su vješti u rukovanju materijalima i teksturama i koliko su svjesni jedine zadanosti u projektu: forme ljudskog tijela. U izvedenim modelima, ali i na skicama, vidljiva je svjesnost prostora u kojem se ljudi kreću; u oblikovanju tkanine reflektirane su arhitektonske forme, a neki od studenata – poput Filipa Čančera – izvode i posve izravne asocijacije na djela arhitekata poput Franka Gehryja, a isti je princip nešto diskretnije vidljiv u uzvedbi Tene Zovak. U oblikovanju odjeće koje gotovo prelaze u druge medije – u arhitekturu i skulpturu – odjevni komadi u oblikovnom smislu posjeduju određenu dozu autonomnosti u odnosu na ljudsko tijelo, ali na jedan gotovo zaigran način: pojedini dijelovi sugeriraju potrebu doslovnog praćenja i podvlačenja linije tijela da bi zatim u istom odjevnom predmetu neki od njih posve autonomno prerasli u oblike koji se prilično udaljavaju od ishodišta – od čovjeka. U tim momentima čvrsta opna plašta od tkanine stvara skulpturalne oblike koji daju originalnost predmetu i pokazuju maštovitost dizajnera, ali i ostavljaju krajnjem korisniku mogućnost stvaranja vlastitog stila i osobnosti u odijevanju neočekivanim elementima odjevnog predmeta. Potpuna autonomnost u odnosu na ljudsko tijelo događa se u djelu Valentine Banović – u pelerini koja poput šatora prekriva torzo, ali zatim nudi promatraču igru kontrasta – svijetlog i tamnog, čvrstog i lepršavog materijala.

Poigravanje s približavanjem i istovremenim udaljavanjem od konture tijela vidljivo je i u op art efektima Tihane Habek koji gotovo negiraju oblik na koji su aplicirani pretvarajući odjevni predmet u slikarsko platno i stvarajući intenzivne efekte minimalističkim sredstvima. Intenzivniji minimalizam vidljiv je u jednostavnim linijama i monokromiji Anđele Markušić. Čovjeku se na vrlo intrigantan način vraća Mateja Bosek, aplicirajući na jednostavne i jasno definirane plohe jednu od najkompleksnijih vizualnih poruka: ljudsko lice.

S obzirom da su studenti u stvaranju ove kolekcije imali potpunu slobodu, način na koji su ju iskoristili mnogo govori o trenutnom stavu modnih potencijala – što studenti jesu:  minimalizam u krojevima i izostanak boja uz jasno definirane linije i oblike te poigravanje sa skulpturalnim i arhitektonskim oblikovanjem, slikarski elementi koji ostaju snažni i pročišćeni – sve to kao da je dio jedne velike kolekcije koja sugerira jednostavnost i originalnost, ali i otpor danas toliko dominantnoj uniformnosti. U slobodi izbora koja im je ponuđena oni kao da su poželjeli ostati zaigrani, ali snažni u jednostavnosti i jednostavno svoji. Ksenija Foretić

(M.K., 14.06.2016)


 



http://www.forum.tm/vijesti/cekate-animator-kulture-koji-je-odgojio-generacije-teslasa-i-koncarevaca-i-jos-uspjesnoOčito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpu