festival

FEKP: tridesetak pisaca kratkih priča o pitanju granica


vrijeme: 29.05.2016. - 03.06.2016.
mjesto: Zagreb, Osijek

Jedan od najstarijih europskih festivala posvećenih isključivo kratkoj književnoj formi, Festival europske kratke priče (FEKP), okupit će od 29. svibnja do 3. lipnja u Zagrebu i Osijeku tridesetak pisaca koji će kroz čitanja, razgovore i predstavljanja knjiga propitivati 'granice i njihove prelaske'.

Tema slavljeničkog, 15. izdanja podjednako je važna formi kratke priče i današnjoj Europi, a posvećena je "promjenama koje se događaju oko nas, ljudima i granicama". "Svi su svjesni kako granice određuju Europu, no s granicama u književnosti nešto je složenije. Danas se prelaze državne, rodne, etičke, moralne i političke granice, a sve se to se tiče pisaca i nas kao festivala", rekao je umjetnički direktor Roman Simić na konferenciji za novinare.
 
Najavio je da će se kroz diskusije pitanje granica obraditi na različite načine, od granica kao geografskog pojma i preseljenja autora u novu kulturu u kojoj mora birati jezik na kojem će pisati, do rata kao granice koja mijenja književnost i same autore te pitanja roda i manjinskih graničnih LGBT grupa.
 
Pod službenim nazivom "On/No Trespassing" propitivat će se element kazne koja slijedi iza zabrane, što se događa piscu ako prijeđe neku granicu i kojim je pritiscima izložen. "Odlučili smo istraživati što se nalazi u tenziji između potrebe pisca da prijeđe granicu i onoga što je zabranjeno, što mu tu slobodu ograničava", napomenuo je Simić.
 
Ovogodišnje sudionike festivala Simić opisuje kao "sjajnu ekipu autora", njih desetak ima knjige objavljene na hrvatskom, a mnogi od njih dobitnici su uglednih književnih nagrada.
 
Festival 29. svibnja u Laubi navečer otvaraju makedonska autorica Rumena Bužarovska, norveški pisac Frode Grytten i Laszlo Jakab Orsos, direktor njujorškog festivala World Voices koji je pokrenuo Salman Rushdie.
 
Uoči službenog otvorenja u vrijeme ručka tradicionalno se održava neformalno otvorenje - u programu "Čuvajte se: hrvatski pisci kuhaju!" ove će godine kuhati Zoran Ferić, Senko Karuza i Robert Mlinarec.
 
Festival će već 14. svibnja najaviti program na otvorenom "Knjiga za van" na Marulićevom trgu, gdje će ljubitelji čitanja sudjelovati u zajedničkom čitanju na dekici na travi i na književnom kvizu posvećenom jubilarnom izdanju festivala.
 
Od iračke spisateljske zvijezde do domaćih mladih nada
 
Kao zvijezda festivala najavljen je "najveći živući pisac arapske proze", Hassan Blasim. Taj je irački pisac novu domovinu pronašao u Finskoj, gdje "kombinirajući užas i okrutnosti s poezijom nadrealnog" piše o kaosu zemlje koju je napustio.
 
Blasim se u Zagreb vraća kako bi predstavio knjigu "Irački Krist i druge priče", te će s Frodeom Gryttenom i Linom Wolff sudjelovati u programu "Život na sjeveru, smrt na istoku", posvećenom nekad 'najljudskijem mjestu za život', Skandinaviji, koja je danas zadnja stanica migranata i poprište novih poimanja odnosa prema došljacima, ali i domaćinima.
 
Portugalski autor Afonso Cruz u Zagreb dolazi nakon što je obišao šezdeset zemalja, a riječ je o književniku, ilustratoru, redatelju animiranih filmova i članu benda The Soaked Lamb, koji je za roman "Kokoschkina lutka" dobio Europsku nagradu za književnost.
 
Jedan od najboljih meksičkih pisaca Yuri Herrera predstavit će na festivalu svoju novu knjigu "Balade o teškim vremenima" - taj autor koji živi u 'obećanoj zemlji' u svojim knjigama opća mjesta suvremenog Meksika, narkokartele, narcocorrido pjesme u čast velikim šefovima kartela i otmice miješa s mitovima predkolumbijske Amerike.
 
Na pitanje što je i gdje sve vrijedi piščeva putovnica odgovorit će nagrađivani pisac Andres Neuman, uvršten na popis najboljih mladih romanopisaca španjolskog govornog područja. Predstavit će knjigu "Razgovori nasamo" te će sa sunarodnjakinjom Samantom Schweblin, koja također živi i radi u Europi, govoriti o tome kako se prelaze granice domovina i književnih vrsta te kako pisati onako kako se drugi ne usude.
 
Na festival dolaze, među ostalima, Kerry Hudson, autorica čije je djelo "Thirst" u Francuskoj osvojilo prestižnom nagradom za stranu prozu, predsjednica Društva katalonskih pisaca Bel Olid, rumunski pjesnik i spisatelj Cosmin Perta, slovenski Drago Jančar te bosanskohercegovački autori Faruk Šehić i Asja Bakić.
 
Od domaćih autora zastupljeni su Ivana Šojat-Kuči, Jasna Žmak, Josip Novakovich, Stanislava Nikolić Aras, Edi Matić, Zoran Malkoč, Antonela Marušić, Senka Karuza, Ivan Jozić, Marko Dejanović, Ružica Aščić i Zoran Ferić. Mlada spisateljica Ružica Aščić i već afirmirani Josip Novakovich festival su na konferenciji najavili pročitavši svoje kratke priče.
 
"Nevjerojatno je kako kratka priča u Hrvatskoj svake godine pokaže da je jedna od najživljih književnih formi. Pokušavamo biti na licu mjesta, odmah registrirati nove autore kako bi podijelili pozornicu s velikim svjetskim zvijezdama", rekao je Simić.
 
FEKP je dio platforme "Literary Europe Live" koja okuplja 16 europskih književnih festivala, prepoznaje i podupire nove književne talente. Njihov prvi projekt bio je Novi glasovi Europe, u okviru kojega je nedavno izabrano desetero najzanimljivijih europskih pisaca koji su predstavljeni na Londonskom sajmu knjiga. Među njima su i hrvatski pisac Zoran Pilić te ovogodišnja gošća festivala, Rumena Bužarovska, koji će se predstaviti 31. svibnja u Hotelu Westin.
 
Pobjednik natječaja za kratku priču znat će se zadnji dan festivala
 
U povodu 15. izdanja raspisan je natječaj za kratku priču na temu "O granicama: slobodna tema", koja na više razina propituje granice, od onih stvarnih do onih u nama, osobito onih koje bi pisac trebao ili ne bi trebao postaviti sam. Na natječaj se prijavljuju književnici koji pišu na jezicima regije, isključivo s djelima koja prethodno nisu nigdje objavili.
 
U žiriju su pisci, urednici, novinari i književni kritičari Vladimir Arsenić, Stjepan Balent, Olja Savičević Ivančević, Damir Karakaš i Diana Matulić.
 
Predsjednik žirija Stjepan Balent izvijestio je kako je dosad stiglo gotovo sto priča, a autori dolaze iz cijele regije, najviše iz Hrvatske, pa iz Bosne i Hercegovine te Srbije. "Među prijavljenim autorima nova su i nepoznata mlada imena, ali i nekoliko objavljivanih autora, što nam je posebno drago zbog kvalitete natječaja koja se njihovim sudjelovanjem diže", ocijenio je.
 
Pristigle priče natječu se za tri nagrade - prva je dvotjedni boravak u baltičkoj rezidenciji za pisce i prevoditelje u Ventspilsu u Latviji, druga dvotjedni boravak u splitskoj rezidenciji za pisce udruge Kurs, a treća pohađanje ljetne škole pisanja Centra za kreativno pisanje.
 
Rok prijave je 9. svibnja, deset finalista objavit će se 24. svibnja na festivalskoj internetskoj stranici, a tri priče koje osvajaju nagrade na večernjem čitanju 31. svibnja. Pobjednička priča čitat će se na zatvaranju festivala, 3. lipnja.
 
Ovogodišnji partner festivala je Grad Osijek, a dio programa održavat će se u Samoboru i Velikoj Gorici. U Zagrebu će se festival održati u polukružnoj dvorani Teatra &TD, Booksi, Knjižnici Bogdana Ogrizovića, Laubi, Vynilu, Medijateci Francuskog instituta te na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, gdje će se prirediti razgovori i prevoditeljska radionica švedske književnosti.
 
Izložba "Petnaest, 15", s djelima petnaestero vizualnih umjetnika nadahnutih kratkim pričama pisaca koji su gostovali na festivalu, otvara se 30. svibnja u zagrebačkoj galeriji Živi Atelje DK.
 
U proteklih petnaest godina na festivalu je sudjelovalo više od 150 predstavnika svjetske književne scene iz 15 zemalja, predstavljeno je 15 antologija europske kratke priče, ugostilo ga je šest hrvatskih gradova, a o njegovim dosezima svjedoči i podatak da je, po uzoru na njega, književnica Olga Tokarczuk u Wroclawu pokrenula sestrinski Međunarodni festival priče.
 
(Hina)

(L.V., 04.05.2016)



http://www.forum.tm/vijesti/cekate-animator-kulture-koji-je-odgojio-generacije-teslasa-i-koncarevaca-i-jos-uspjesnoOčito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpu