Preskočite na glavni sadržaj

Likovni život Dubrave: Izložba Vlade Marteka

U Galeriji Vladimir Filakovac u Zagrebu 4. lipnja otvara se izložba grafika Vlade Marteka pod nazivom 'Grafički opus 1978. - 2017.'. Izložba je priređena u povodu 40 godina manifestacije Likovni život Dubrave, a moći će se pogledati do 28. lipnja 2018.
vrijeme: 04.06.2018.
mjesto: Zagreb, Galerija Vladimir Filakovac, Dubrava 51 a
Izložba se otvara u 20 sati.

Grafički opus 1978. – 2017.

Slučajno ili ne, opus se vremenski podudara s jubilejom Likovnog života Dubrave. (Sudjelovao sam od druge izložbe, 1979. godine). Uz to rečeno, stanovao sam u Dubravi 40 godina, na kućnom broju 40. (Numerologija može biti poetična i intrigantna.)

Kroz svu grafičku produkciju zamjetna je latentna ikonofilija, premda postoji segment takozvanih lingvističkih grafika, što je nesumnjivo refleks poezije kao mog matičnog medija u umjetnosti. Tijekom vremena nastalo je 7 grafičkih mapa (mahom u tehnici sitotiska), nekoliko grafika u kolektivnim mapama (npr. u izdanju Moderne galerije, Zagreb, mapa Croatian Art forces: Proljeće 92., ili mapa Otklon, 1996. godine ). Dvije grafičke mape nastale su u sklopu projekta niza samizdata: mapa Neću, 1985./1986, te mapa Teorijske grafike, 1995 godine. U početnim godinama grafike u sitotisku bile su izvedene kao serija Pjesničkih agitacija (1978. – 1983.) na formatu A4 u minimalističkoj crno-bijeloj ili crvenoj izvedbi, namijenjene uličnom fasadama. Potom, u A4 formatu kao umnoženi radovi za časopis-katalog MAJ 75 (koji je izdavala Grupa šestorice autora od 1978. do 1984. godine), ili grafike kao korice tekstualnih samizdata (od 1982. do 1995. godine). Dakle, alternativne forme predstavljanja s time da je određeni broj grafika “završio” na koricama raznih inozemnih ili domaćih publikacija, kao ilustracije ili podloge za filmski plakat; uz jednu grafiku iz 1992. godine koja se našla u čitanci za 6. razred. Dio grafika (i mapa) tiskan je u Njemačkoj, Italiji, Francuskoj.

Ovaj izbor za izložbu pokazuje kako konstantnost motiva, piktograma, tema, tako i stalnu prisutnost istih boja, naime arhetipskih boja alkemije i uz njih određene simbolike. Alkemija je metafora za duhovne preobrazbe, a do mene je to korištenje stiglo – nesvjesno. (Simbolika boja odnosi se na čitavi moj likovni opus).

Grafike su jedna od mojih mnogobrojnih medijskih strategija mentalnog pristupa umjetnosti. Ako je primarna ideja o umjetnosti kao mentalnoj (i filozofskoj dionici kao utjecaju konceptualizma i prije: M. Duchampa), onda je evidentno inzistiranje na izabranom, određenom broju elemenata i eksperimentalnih postupanja. Grafički opus kao dostupan medij na svoj poseban način uokviruje lepezu umjetničkog svaštarenja, eda bi se reklo kako je: prvo, razmjena svijeta neprikosnovena i drugo, kako je likovnost kao univerzalni jezik (poput glazbe) medij komunikacije, par exellence.

Osim demokratičnosti samog medija grafike, postoji i snažan izražajan maniristički aspekt umnožavanja i distribucije koji desakralizira i relativizira patetiku originala (“u doba tehničke reprodukcije” – W. Benjamin). Uz moju filozofiju umjetnosti i književnosti tehnika grafičke reprodukcije je “bogom dana”. Mogao bih ovom prigodom dodati nekoliko točaka iz moje poetike.
1.Važno je što umjetnik misli o sebi.
2.Krucijalna je odluka (usudi se znati…).
3.Simptomatičan je naglasak (na čemu je umjetnikova pažnja).

Ne mogu ne dotaknuti uspomenu na odličnu i plodonosnu suradnju u tiskanju grafičkih mapa s Rankom Horetzkyjem, u njegovu ateljeu Brane Horvata. Većina grafičkih mapa i grafika nalaze se u Grafičkoj zbirci NSK u Zagrebu kao darovana ili otkupljena djela. (Vlado Martek)

http://www.ns-dubrava.hr/izlozba-vlade-marteka/