novo izdanje

Objavljen zbornik radova 'Iso Kršnjavi - veliki utemeljitelj'


vrijeme: 16.03.2016.

Zbornik radova znanstvenoga skupa održanoga 21.-23. studenoga 2012. u Zlatnoj dvorani Hrvatskoga instituta za povijest u Zagrebu 'Iso Kršnjavi – veliki utemeljitelj', koji su uredili Ivana Mance i Zlatko Matijević, objavili su Institut za povijest umjetnost i Hrvatski institut za povijest.

Suurednica zbornika Ivana Mance ističe kako je pod nazivom 'Iso Kršnjavi – veliki utemeljitelj', multidisciplinarno zamišljen skup okupio reprezentativan broj znanstvenika i stručnjaka – povjesničara, povjesničara umjetnosti, etnologa, arheologa, muzealaca, konzervatora i drugih koji istražuju povijesnu baštinu Izidora (Isidora, Ise) Kršnjavoga i njegova vremena.
 
Pritom su, kako navodi, ponudili prvu sveobuhvatniju, kritički utemeljenu interpretaciju djela i djelovanja političara i kulturnog djelatnika, kritičara i kroničara, slikara, prevoditelja i romanopisca, sveučilišnog profesora, arbitra ukusa i ideologa građanskog i nacionalnog moderniteta.
 
Naglašava kako je činjeničnost njegovih "utemeljiteljskih" doprinosa i političkih opredjeljenja već dulje vremena tražila aktualno historijsko tumačenje koje bi naizgled proturječne sastavnice Kršnjavijeva života i rada pokušalo sagledati kao strukturalne aspekte konkretnoga povijesnog vremena i određenog poretka moći koji još uvijek ima univerzalnu valjanost.
 
Stojeći s još nekolicinom svojih nešto starijih suvremenika poput Ivana Mažuranića i Josipa Jurja Strossmayera na početku hrvatske moderne epohe, Kršnjavi ponajbolje utjelovljuje neke od njezinih konstitutivnih aporija, ističe Mance i dodaje kako je njegov utemeljiteljski impuls, estetski nazori te ideološki habitus u cjelini pripadaju građanskom svjetonazoru koji je u vrijeme Kršnjavijeva intelektualnog formiranja izvan domovine izgrađivao moderna društva ustrojena na liberalnim vrijednostima i kapitalističkim načelima proizvodnje, ne isključujući pritom i težnju za nacionalnim suverenitetom kao "prirodnim" političkim okvirom građanskih i ekonomskih sloboda.
 
Podsjeća kako se Kršnjavijevo djelovanje odvijalo u političkim okolnostima nagodbenog vremena, koje su bitno ograničavale procese društvene modernizacije i nacionalne integracije te kao takve nametale dvojbu između "prioriteta borbe za hrvatsku državnost kao uvjeta za modernizaciju ili obratno".
 
Kršnjavi se, kako napominje, odlučio za modernizaciju kao preduvjet suverenosti, što, kako smatra Mance, govori mnogo o konkretnom povijesnom vremenu u kojem se nacionalni interes lomio između želje za društvenim napretkom i političkog oslobođenja.
 
To istodobno, smatra autorica predgovora, otkriva i ono što je zapravo bilo i ostalo konstitutivno modernom, liberalno-demokratskom, kapitalističkom društvu općenito.
 
Zbornik okuplja radove koji Isu Kršnjavoga, njegovo djelo i djelovanje obrađuju u do sada najširem opsegu, napominje urednica.
 
Dok su njegove zasluge na području izgradnje kulturne i školske infrastrukture, institucionalizacije umjetnosti i umjetničkog obrta, arhitekture i gradogradnje bili obrađivani, njegova politička aktivnost i stavovi za vrijeme obnašanja ministarskih i zastupničkih funkcija ali i u vrijeme njegova pridruživanja oporbenoj Starčevićevoj hrvatskoj stranci prava (frankovci), nisu sve do današnjih dana dočekali cjelovitu i kritičku interpretaciju.
 
Zbornik radova 'Iso Kršnjavi – veliki utemeljitelj' (576 str.) podijeljen je na šest poglavlja - Politički izbori Ise Kršnjavoga, Institucionalizacija znanja, paradigme obrazovanja, Pitanja stila: od gradogradnje do kućne industrije, Kulturna politika: nacionalni identitet i izazovi modernosti, Zbivanja na likovnoj sceni: Kršnjavi i suvremenici te Život i stvaralaštvo. na kraju zbornika objavljen je i indeks imena, a na početku i uvodno izlaga nje ravnateljice Hrvatskoga instituta za povijest Jasne Turkalj.
 
U zborniku su objavljeni radovi pedesetak istraživača: Branka Ostajmera, Marka Vukičevića, Arijane Kolak Bošnjak, Zlatka Matijevića, Stjepana Matkovića, Jure Krište, Ivana Bulića, Vlaste Švoger, Zorana Grijaka, Josipe Alviž i jasmine Nestić, Ljerke Dulibić i Ive Pasini Tržec, Magdalene Getaldić, Lidije Butković Mićin, Dunje Seiter-Šverko i Vesne Golubović te Irene Kraševac, Dragana Damjanovića, Sanje Lončar, Žarka Španičeka, Tihane Petrović Leš, Libuše Jirsaka, Petra Preloga, Mislava Gregla, Tamare Tvrtković, Krešimira Galovića, Sandija Bulimbašića, Enesa Quiena, Dalibora Prančevića, Ivana Mirnika, Zlataka Jurića i Marka Špikića te Franka Ćorića, Marije Barović i Katarine Lukavečki, Dajane Vlaisavljević, Ivane Rončević Elezović, Marije Tonković, Katice Čorkalo Jemrić, Darije Alujević i Andreje Der-Hazarijan Vukić te Jasenke Ferber Bogdan, Dubravke Peić Čaldarević, Daniela Patafta i Silvije Lučevnjak.
 
(Hina)

(L.V., 16.03.2016)



http://www.forum.tm/vijesti/cekate-animator-kulture-koji-je-odgojio-generacije-teslasa-i-koncarevaca-i-jos-uspjesnoOčito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpu