Preskočite na glavni sadržaj

Jugoslavenski neoavangardni umjetnički časopisi

Jugoslavenski neoavangardni umjetnički časopisi
U četvrtak, 27. listopada, u 19 sati, u HDD galeriji, otvara se izložba 'Jugoslavenski neoavangardni umjetnički časopisi 1960. -1990', koja predstavlja povijesni i dizajnerski pregled umjetničkih časopisa nastalih na teritoriju bivše Jugoslavije, te donosi analizu konteksta u kojem su nastajali, autora i grupa koje su stajali iza njih, kao i njihove međusobne veze na lokalnoj i međunarodnoj razini.
vrijeme: 27.10.2016. 19,00
mjesto: Zagreb; HDD Galerija, Boškovićeva 18
url: http://dizajn.hr
Kustosica izložbe je Ana Radovanović, a projekt je proizašao iz magisterija ove autorice pri talijanskom fakultetu ISIA Urbino.

U sklopu projekta i izložbe obrađeno je ukupno 28 časopisa koji se mogu svrstati u kontekst neoavangardne umjetnosti. Neoavangardni umjetnički časopis je, između ostalog, karakterističan periodički izdavački produkt konceptualnih umjetnika. Za razliku od mnogih zapadnih primjera, čiji su autori imali intencije široke proizvodnje, ovdašnji nisu bili vezani za tržište, a najčešće ni za službene umjetničke institucije. Oni predstavljaju nezavisnu, samizdat publikaciju, često male naklade koja se distribuirala u umjetničkim krugovima.

Fenomen koji izložba promatra nastaje 60-ih godina, pojavom antičasopisa Gorgona (1961.), kao protokoncepta umjetničkog časopisa, čija će se definicija službeno pojaviti tek 70-ih. Projekt je usredotočen na časopise koji su se pojavili na jugoslavenskom tlu od 1960. do 1990. Obuhvaćeni su sljedeći časopisi: Adresa, Akcent, Breza, Bit International, Galerija 212, Gorgona, Edicija A, Katalog 143, Kontaktor, L.H.O.O.Q., Maj 75, Mentalni prostor, Mixed Up Underground, Moment bilten, Neuroart, Novine Galerije SC, Pesmos, PN, Postgorgona, Prvi broj, P.S. Gorgona, Rok, Second Manifesto, Signal, Total, Underground Elevator, WestEast, WowPostav izložbe uključuje seriju infografika koje objašnjavaju veze i odnose između različitih časopisa, umjetnika koji su ih pokretali, i konteksta u kojima su se takve prakse odvijale; detaljnu kronologiju i ogledne primjerke časopisa i njihovih reprinta. Projekt ujedno govori i o vezama centara poput Beograda, Ljubljane i Zagreba, uz dodatak pojedinih vojvođanskih centara, poput Novog Sada i Subotice.

Izložba pripada programskoj liniji HDD galerije Dizajn iz drugog rakursa. Programska linija Dizajn iz drugog rakursa obuhvaća projekte koji dotiču fenomene koji su dizajnerski relevantni i njime su bitno definirani, ali ne pripadaju isključivo strukovnom kontekstu dizajna nego širim sferama društva, gospodarstva, kulture, umjetnosti, svakodnevice i slično.