Danas, 23. rujna, u Galeriji Božidar Jakac u Kostanjevici na Krki, otvara se izložba 'BAUNET: Černigoj / Teater i radovi iz Zbirke Marie-Luise Betlheim“. Izložba je rezultat istraživanja provedenih u okviru međunarodnog projekta 'Bauhaus – umrežavanje ideja i prakse, BAUNET', čiji je nositelj bio Muzej suvremene umjetnosti iz Zagreba a partneri Loški muzej iz Škofja Loke, Universalmuseum Joanneum iz Graza i Akademija likovnih umjetnosti iz Sarajeva.
vrijeme: 23.09.2016.
mjesto: Slovenija; Galerija Božidar Jakac, Grajska cesta45, 8311 Kostanjevica na Krki
Kroz tri godine u okviru BAUNET projekta realizirani su tri simpozija i četiri izložbe kojima su istraživani i predstavljeni opusi umjetnika, arhitekata i dizajnera školovanih na Bauhausu, a potječu iz Hrvatske: Otti Berger, Ivana Tomljenović, Gustav Bohutinsky, i regije: August Černigoj iz Slovenije i Selman Selmanagić iz Bosne i Hercegovine. Usto, projekt je istraživao i utjecaje Bauhausa na poslijeratnu suvremenu umjetnost, dizajn i arhitekturu, s posebnim osvrtom na zagrebačku grupu EXAT 51, arhitektonsku praksu studenta Bauhausa Huberta Hoffmanna u Grazu te ljubljanskog Smjera B.
Izložba „BAUNET: Černigoj / Teater i radovi iz Zbirke Marie-Luise Betlheim“ nastavak je projekta BAUNET i prikazuje weimarsko razdoblje Bauhausa, vrijeme kada vodeći slovenski avangardni umjetnik boravi na Bauhausu i Zbirku Marie-Luise Betlheim koja je formirana upravo u ovom razdoblju.
Černigoj / Teater
Avgust Černigoj – u mreži europskog konstruktivizma
Kustosica: Barbara Sterle Vurnik
Slovenski umjetnik Avgust Černigoj (1898.,Trst - 1985., Sežana), bio je student u Weimaru tijekom 1924., u samim početcima razvoja škole. Na Bauhausu je upoznao koncept geometrijske apstrakcije koji će razviti u svom konstruktivističkom opusu, ujedno najznačajnijem razdoblju Černigojeva dugog i raznolikog umjetničkog djelovanja. Čerinogojev glavni doprinos slovenskoj likovnoj umjetnosti leži u njegovom razumijevanju umjetnosti i umjetničkih pokretača. Izložba predstavlja do sada nepoznate dokumente iz vremena Černigojevog boravka na Bauhausu. Građa koja se prikazuje na izložbi posuđena je iz nekoliko europskih institucija: Thuringisches Hauptstaatsarchiv-Weimar, Bauhaus Archiv – Berlin, Kobilarna Lipica- Lipica, Moderna galerija –Ljubljana, Slovenski gledališki inštitut- Ljubljana, Goriški muzej- Nova Gorica, Notranjski muzej –Postojna.
Zbirka Marie-Luise Betlheim
Kustosica: Vesna Meštrić
Povijest Zbirke Marie-Luise Betlheim povezana je uz uspomene Marie-Luise Betlheim (rođ. Morgenroth), koja je rođena 1904. u Wormsu u Njemačkoj. Od 1917. živi s majkom u Weimaru, gdje polazi srednju školu. Godine 1920. u kuću njezine majke u Jacobstrasse 3 u Weimaru useljava se mlada studentica Bauhausa Lou Berkenkamp, poslije udana Scheper, s kojom Marie-Luise uspostavlja prisno prijateljstvo i posredovanjem koje ulazi u krug bauhausovaca. Intenzivni život s bauhausovcima nastavljen je i nakon što Marie-Luise upisuje Školu za ritmiku i glazbu u Hellerauu pokraj Dresdena, školu koja je bila povezana s Bauhausom, osobito u organiziranju zajedničkih proslava i priredbi, o čemu svjedoče brojne fotografije. U tom se razdoblju Marie-Luise zbližila i s Farkasom Molnárom mađarskim studentom arhitekture s Bauhausa, a druženje i veze održavali su i nakon 1925. kada njezina Škola za ritmiku i glazbu seli u Laxenburg blizu Beča. Životne okolnosti dovode ju u Zagreb, kamo je ponijela mapu uspomena na svoje prijatelje na Bauhausu koja je sadržavala niz grafika, crteža, ulja na kartonu ilustriranih pisama, bilježaka, fotografija, skica i nacrta studenata na Bauhausu, ujedno njezinih prijatelja.
Zbirka Marie-Luise Betlheim danas obuhvaća više od sedamdeset umjetničkih djela nastalih pretežno između 1921. i 1924. godine, radove znamenitih profesora i studenata Bauhausa u vrijeme djelovanja škole u Weimaru - Paula Kleea, Karla Petera Röhla, Franza Frahm-Hesslera, Kurta Schwerdtfegera, Lou Scheper, Hinnerka Schepera, Farkasa Molnára, Henrika Stefána, Sandora Bortnyika i drugih. Nadalje, Zbirka sadrži dragocjeni materijal iz weimarskog razdoblja Bauhausa o profesorima i studentima, fotografije, deplijane, pisma i publikacije, ali i osobna pisma iz tridesetih godina koje je Marie-Luise razmjenjivala sa svojim prijateljima.
Zbirku je prvi puta u javnosti predstavio Želimir Koščević u Studiju Galerije suvremene umjetnosti u Zagrebu 1984. godine, a potom zbirka je parcijalno izlagana u više navrata, većinom u inozemstvu: Mađarska avangarda u Weimarskoj republici (Kassel, 1986/1987), Mađari na Bauhausu (Pečuh, 2010; Berlin 2011), te cjelovito je prikazana u okviru izložbe Bauhaus – umrežavanje ideja i prakse u Muzeju suvremene umjetnosti, 2015.
