Preskočite na glavni sadržaj

Predstavljanje knjige Marija Kolara 'Između tradicije i subverzije'

DHK poziva na predstavljanje knjige Marija Kolara 'Između tradicije i subverzije, Časopis Kaj i kajkavska postmoderna' koje će se održati u srijedu, 18. svibnja u 12 sati.
vrijeme: 18.05.2016. 12:00
mjesto: Trgbana Josipa Jelačića 7/1, Zagreb
KAJ, časopis za književnost, umjetnost, kulturu - koji već 49. godište redovito izlazi u Zagrebu, u izdanju Kajkavskoga spravišča - postao je temom disertacije dr. sc. Maria Kolara, ujedno i knjige 'Između tradicije i subverzije: Časopis Kaj i kajkavska postmoderna'.

„U vrijeme kada je pokrenut (1968.), časopis Kaj predstavljao je prvi i jedini časopis specijaliziran za kajkavsku književnost, umjetnost, kulturu i znanost, a bez prekida izlazeći još i danas predstavlja i najdugovječnijeg i najznačajnijeg čuvara kajkavske književne, kulturne i znanstvene tradicije i suvremenosti. (...) Analizirajući njegovo danas već gotovo 50-godišnje razdoblje izlaženja, može se zaključiti da unatoč tome što se nakon 1970-ih, a pogotovo nakon nacionalnog osamostaljenja 1990-ih, javljaju različite inicijative povezane s fenomenom kajkaviane, časopis Kaj predstavlja najznačajniji i najdugovječniji medij za afirmaciju i očuvanje kajkavske tradicije i suvremenosti. Glavne su mu zasluge to što je predstavljao prvi časopis, odnosno uopće medij, koji je kajkavskim stvarateljima, odnosno proučavateljima kajkavskih tema, nudio stabilan i relativno velik, čak i recepcijski solidan, medijski prostor. Zasluga je Kaja i to što je različitim mehanizmima ne samo primao gotove sadržaje, nego i generirao nove, odnosno to što je dobivenu ili generiranu kako književnu tako i stručnu i znanstvenu produkciju selektirao i vrednovao, pa i  usmjeravao prema određenim ciljevima, koji su uvijek težili unaprjeđenju tih područja. Kaj, dakle, nije bio samo nijemi prenositelj, nego i aktivni sustvaratelj komunikacije koju je posredovao, a to čini i danas.
Zahvaljujući tome, a uporno odolijevajući vrlo nesigurnim (dotacijskim, kadrovskim itd.) temeljima, uzrokovanima prije svega različitim odnosom vladajućih struktura prema njemu, Kaj već gotovo pola stoljeća predstavlja najsnažniju infrastrukturnu instancu koja bi i u budućnosti trebala jamčiti stabilniji razvoj i kontinuitet kajkavske književnosti, kulture i znanosti kao važnih sastavnih dijelova nacionalne znanosti i kulture.“
  • Iz ocjene časopisa Kaj (prema sažetku autorove knjige IZMEĐU TRADICIJE I SUBVERZIJE : Časopis Kaj i kajkavska postmoderna, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Biblioteka Periodica croatica, Zagreb, 2015.
„Da bi maknuo stereotipe koji su dugo pratili kajkavsku komponentu hrvatske književnosti i kulture, Mario Kolar se latio studija časopisa Kaj – 'središnje tribine kajkavske Hrvatske'. Detaljno istraživši korpus objavljivan u tome časopisu, autor je došao do zaključka da starija, a pogotovo novija kajkavska produkcija pokraj tradicionalističkoga imaju i svoj moderni sloj, koji na različite načine pokušava odgovarati na izazove svoga vremena. A analiza i ostalih aspekata navela ga je da nedvojbeno utvrdi da Kaj predstavlja najznačajniji medij za afirmaciju i očuvanje kajkavskog identiteta, ... (...) Riječ je o prvoj monografiji o jednome (još izlazećem!) kajkavskom časopisu; ona je vrijedan doprinos boljem poznavanju ne samo korpusa kajkavske književnosti razdoblja postmoderne nego i medijske slike hrvatske kulture zadnja četiri desetljeća.“
  • M. Kolar: IZMEĐU TRADICIJE I SUBVERZIJE (iz citata s korica knjige):