U srijedu, 23. srpnja, u 12 sati, u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, otvara se izložba 'Struggling Cities: japanski urbanistički projekti iz šezdesetih', koja se može razgledati do 2. kolovoza.
vrijeme: 23.07.2014. 12,00
mjesto: Rijeka; Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Dolac 1/II
Koristeći modele i različite medije poput animacije, fotografije i video snimaka, izložba prikazuje eksperimentalne prijedloge arhitekata 1960.-tih kao ishodište, situacije i okolnosti koje okružju gradove do sada, kao i specifičnosti današnjeg Tokyja. Izložba je posvećena urbanizmu te je podijeljena u 4 osnovne jedinice: Povijest idealnog grada, Urbanistički projekti u Japanu, Urbanizam svjetskih gradova i Problematika gradova današnjeg vremena
Povijest idealnog grada predstavlja urbanističke planove Dadu (Bejing) iz doba Kineske dinastije iz 10.stoljeća, koje je Marco Polo predstavio Europi u 13. stoljeću; plan Palmanove iz doba Renesanse, koji je poštivao prirodu u svojoj religijskoj formi te plan Pariza Voisin iz 1925., arhitekta Le Corbusiera, koji je promovirao grad na strogo racionalnom konceptu bez naglašavanja centra.
Urbanistički projekti u Japanu govore o pokretu Metabolizam iz kojega je potekao urbanistički plan Tokya 1960-ih., arhitekta Kenza Tange, gdje se pristup projektiranju urbanističkih projekata i objekata bazirao na rastu jedinica i dijelova jedinica koji su, kao i društvo, podložni promjenama poput organizma i prirode, stvarajući tako grad budućnosti, koji će se rastući i 'u hodu' moći prilagođavati trenutnim zahtjevima društva i pojedinaca. Ovaj dio izložbe donosi temu gradova kao megastruktura baziranih na metabolističkom rastu te rješenja, vizije, planove i realizacije nekoliko arhitekata osnivača pokreta Metabolizam.
Urbanizam svjetskih gradova proučava gradove poput Brasilije (Brazil), Abuje (Nigerija), Skopja (Makedonija) i ostalih, koji su bili građeni i realizirani kao simboli modernog društva, odnosno temu grada koji nekontrolirano buja i ekspandira u funkciji bio-snage, i njegovu kontradikciju između utopije i stvarnosti.
Problematika gradova današnjeg vremena postavlja pitanja o najvećim urbanim konglomeracijama u svijetu. Danas polovica svjetske populacije živi u gradovima, kompleksnost gradova postaje sve veća dok gradovi gube svoju individualnost. Ta borba za preživljavanje i budućnost u eri globalizacije, neoliberalnog kapitalizam i univerzalnosti rezultira buđenjem izvjesne nostalgije i gubitka realnosti, stavljajući naglasak na kulturni kontekst. Sa tog stanovišta razvija se neki novi stav, realitet i kontekst prema gradovima budućnosti. Najbolji primjer je Tokyo danas.
