Lobor – nastavljena istraživanja Svetišta Majke Božje Gorske

Ona su nastavljena i ove godine pod vodstvom dr. sc. Krešimira Filipca, pročelnika Odsjeka za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a uz Odsjek troškove istraživanja pokriva i Centar za ranosrednjovjekovna istraživanja.

Ovog se ljeta radilo na arheološkom iskopu uz sjeveroistočni cinktor crkve, te na konzervatorskim radovima na samoj crkvi. Prema očekivanjima, pronađeni su novi grobovi iz 10. i 11. stoljeća uz sjeveroistočni cinktor.

- S njima smo se približili brojci od 950 istraženih grobova, što lokalitet uvrštava među nekoliko najvećih u Hrvatskoj. Našli smo i jedan antički sloj, vrlo važan jer dokumentira borbe koje su se ovdje odvijale koncem 6. stoljeća, sloj rušenja, gara i paleži, kada su našui preci Slaveni i Hrvati došli ovdje i otjerali staro stanovništvo. Sa sjeverne strane nalazio se i bedem koji je u tim borbama prilično stradao – ispričao je dr. Filipec, ističući još jedan vrlo važan nalaz.

- U sakristiji za koju smo smatrali da je sagrađena tijekom 16. i 17. stoljeća, a obnovljena u 18. stoljeću, otkrili smo romanički prozor, što je važno jer može datirati u 12. stoljeće kao i romanička crkva.  Prozor je interesantan kao jedan od najstarijih u ovom dijelu Hrvatske, a kod izrade prozora korišten je stari materijal koji je nekad krasio rimske nadgrobne spomenike, a koji može datirati u konac 2. i početak 3. stoljeća. Na njemu je prikazana mitska životinja hipokamp i u donjem dijelu lav, a to nam upotpunjuje ansambl antičkih skulptura s ovog lokaliteta - ističe dr. Filipec.

Već su ranija istraživanja pokazala da na lokalitetu postoji kontinuitet izgradnje starokršćanske bazilike, karolinške crkve, predromaničke, romaničke na čijim je temeljima izgrađena gotička crkva barokizirana u 18. stoljeću, a ovosezonska iskopavanja otkrila su da je romanička crkva bila veća nego se smatralo.

- Nismo da osim glavnog broda ima i jednu prostoriju sa sjeverne strane, pastoforiju, koja je vjerojatno služila za čuvanje liturgijskog posuđa. Ta je crkva srušena koncem 15. stoljeća i na njenim je temeljima izgrađena postojeća – otkriva dr. Filipec.

U istraživanjima su sudjelovali studenti arheologije i diplomirani arheolozi. Novost je bila da se po prvi puta provela i biloško-antropološka škola na kojoj su studebnti učili kako se analiziraju kosti, a sudjelovali su i suradnici iz inozemstva. Nakon blagdana Male Gospe, idućeg tjedna, sliejdi sanacija i drenaža cinktora crkve, koju će financirati Ministarstvo kulture, kako bi se spriječila devastacija crkve.

- Svih ovih godina trudili smo se da damo svoj doprinos obnovi svetišta. Nakon desetak godina istraživanja možemo konačno reći da više nismo na početku, napravili smo više od pola posla, a iduće godine sigurno nastavljamo s radovima – zaključuje dr. Krešimir Filipec.

Autorica: Sabina Pušec

Izvor: Večernji list Podravina Bilogora