Nada Falout: Prostorima svjetlosti

Nada Falout (Zagreb 1933. – Zagreb 2012.), slikarica i grafička dizajnerica, diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Marina Tartaglie. Skupno je počela izlagati od 1966., a samostalno od 1972. Priredila je za života 36 samostalnih, te sudjelovala na preko 300 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu (brojni Zagrebački saloni, otkupi umjetnina, Biennale malog formata, Hrvatski crtež, Ladanja Kamila Tompe, te mnoge likovne kolonije). Kao stipendist Fonda Moša Pijade usavršavala se neko vrijeme u Londonu. Okušala se u mnogim slikarskim medijima i disciplinama – od crteža, preko gvaša i pastela, do ulja i akrila, kolaža i zidnih oslika, istražujući unutar različitih stilskih izričaja: apstraktnog ekspresionizma, nadrealizma, fantazije, enformela i nove figuracije. Pored slikarstva, aktivno se bavila i primijenjenom umjetnošću, posebno grafičkim dizajnom, izgradivši na tom području, u kontinuitetu rada, svoj prepoznatljivi likovni stil.

Od 1967. do1978. djelovala je kao grafička dizajnerica trgovačke kuće Nama-Zagreb. Godine 1978. započela je i otad dugi niz godina surađivala sa zagrebačkim Dramskim kazalištem Gavella (premijerni plakati), a od 1984. i s Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu (plakati specifičnog stila i formata, za premijere opera, drama i baleta). Od 1988. bila je nekoliko godina stalni vanjski suradnik Školske knjige (dizajn ovitaka stručnih knjiga i priručnika), a od 1996. do 1998. dizajnirala je promidžbene programe za koncerte Zagrebačke filharmonije. Od 1992. do pred sam kraj svoga života bila je stalni suradnik, autor-dizajner, cjelokupnog vizualnog identiteta Međunarodne vrtne izložbe Floraart i J.P. Zrinjevac.


Životopis Nade Falout bilježi i nekoliko zanimljivosti, te neuobičajenih suradnji i projekata. Tako je poslijediplomski studij u Majstorskoj radionici Krste Hegedušić prekinula, kako bi odgovorila izazovu radnoga mjesta likovnog terapeuta u Bolnici za duševne bolesti Jankomir u Zagrebu, gdje je sudjelovala u osnivanju prve znanstvene grupe za psiho-socijalni rad i radnu terapiju u nas. Niz godina provedenih na tom poslu rezultirao je s nekoliko skupnih izložbi likovnih radova pacijenata, od kojih je najznačajnija bila ona u Galeriji Ulrich u Zagrebu, kao i međunarodna izložba istih radova, u organizaciji tvrtke Bayer, koja je obišla veliki dio svijeta.

Zanimljivost je i da se 1989. godine počela baviti minijaturom na guščjim jajima, u tehnici ulja, akvarela i hladnog emajla. Izložba tih njezinih radova u zagrebačkoj Galeriji Fortezza u Klovićevim dvorima, održana 1992. godine, potakla je kasnije brojne druge autore da oslikavaju formu jajeta. Uz sve to, Nada Falout bila je i jedna od rijetkih suvremenih umjetnica koja se bavila zidnim slikarstvom: izvela je 3 velika zidna oslika – al secco, u interijeru Hotela Esplanade Zagreb, prilikom njegove obnove 1993. godine.

O Nadi Falout pisali su Željka Čorak, Marina Baričević, Vladimir Maleković, Elena Cvetkova, Vlado Bužančić, Ante Stamać, Tomislav Lalin, Vanda Ekl, Josip Škunca, Tonko Maroević, Vlado Gotovac, Igor Brešan, Jadranka Marković Luketa, Višnja Slavica Gabout i drugi.

Tijekom svog opsežnog, raznovrsnog i plodonosnog stvaralačkog života Nada Falout za svoj rad dobila je više nagrada i priznanja. Njezini radovi nalaze se u zbirkama mnogih značajnih galerija i muzeja, te u mnogim privatnim zbirkama u Hrvatskoj i u inozemstvu. Bila je članica HDLU-a Zagreb, ULUPUH-a, LIKUM-a i umjetničke organizacije Visual Media.