Otočko lađarstvo proglašeno kulturnim dobrom Hrvatske
Odlukom Ministarstva kulture, 'umijeće gradnje lađe u Otoku kod Sinja' proglašeno je nematerijalnim kulturnim dobrom Hrvatske i zaštićeno je Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Tim rješenjem nagrađeno je višegodišnje nastojanje Sportske ribolovne udruge Didovina iz Otoka koja je tradicionalnu otočku lađu izvukla iz zaborava i reafirmirala u svakom pogledu.
'Što očima vide, u drvu su znali napraviti.'
Gradnja naše lađe tradicijska je posebnost Otoka, a usko je vezana uz činjenicu daje selo smješteno neposredno uz rijeku Cetinu. Korištenje lađe značilo je suhi prelazak s jedne na drugu obalu. Lađa je bila i sredstvo za gospodarske aktivnosti na rijeci, kao što su lovljenje ribe, donedavno žaba, a nekada, ih je bilo i rakova, lov divljih pataka i gusaka, te za prevoženje stoke i drugih tereta. Razvoj komunalne infrastrukture, cesta i mostova, zaprijetio je lađi potpunim zaboravom. Na inicijativu naše udruge lađu smo vratili iz mrtvih i danas smo ponosni da je njezina gradnja službeno proglašena nematerijalnim kulturnim dobrom Hrvatske - kaže Frano Erceg, predsjednik Didovine.
Otočku lađu gradili su sami Otočani, u pravilu samouki majstori, za koje se li selu govorilo da mogu u drvu napraviti što očima vide. Gradili su·je za sebe, susjede, u pravilu za imućnije seljane, sve po narudžbi. Unatoč istraživanjima, pisanih tragova o počecima gradnje otočke lađe nema. Najstarijoj izvornoj sačuvanoj otočkoj lađi je oko 70 godina. Ona i sjećanja najstarijih Otočana bila su temelj za današnju novogradnju tih plovila.
Utvrđeno je da postoje dva tipa izvorne otočke lađe, Veća se naziva lađom, a manja lajicom. Dužina lađe je između četiri i pet metara, visoka je do 35 centimetara i na najširem dijelu široka do 95 cm. Laiica se gradi po potpuno istom principu kao i lađa, samo što je rnanja. Dužina joj je do tri metra, visoka je do 27 centimetara i na najširem dijelu 'zapasava' od 70 do 80 cm. Lajica se koristila uglavnom za lov, dok a lađa za prijevoz.
U posljednjih četiri-pet godina izgradili smo 20-ak lađa. Didovina je utemeljila utrku lađa kroz koju je tradicijsko plovilo Otočana postalo pitanje prestiža. Jednom godišnje među djecom organiziramo 'Žabarijadu', natjecanje u skakanju žaba. U toj prigodi među najmlađim Otočanima promovira se otočka lađa i prenosi ljubav prema rijeci te niezinoj flori i fauni - pojašnjava Erceg.
Za izgradnju lađe potrebno je pet isključivo jelovih dasaka dugih četiri do pet metara, širine 27 do 30 centimetara. Daske se najprije prirodno suše, zatim obrađuju, a stranice krive posebnim postupkom iznad otvorene vatre od zapaljene slame. U samom spajanju lađe sudjeluju glavni majstor i dvojica pomagača, Spajaju se željeznim klinovima, klampama, bočne stranice za dno željeznim čavlima. Dno se ojačava drvenim pragovima širokim 10 i visokim pet do 10 centimetara koji se u donjem dijelu za režu tako da može prolaziti voda koja se nakupi u koritu lađe. Spojevi između dasaka popunjavaju se osušenom trskom zvanom stura, kojom se onemogućava prodor vode u lađu.
Izvor: Slobodna Dalamacija, 19.1.2013., Toni Paštar
