Preskočite na glavni sadržaj

Hrvatski umjetnici u regionalnoj predstavi 'Maja i ja i Maja'

U ponedjeljak, 4. lipnja, u beogradskom Bitef teatru premijerno će biti izvedena predstava 'Maja i ja i Maja' u režiji Anje Suše (Srbija) te koreografiji Ksenije Zec (Hrvatska) i dramaturgiji Saše Božića (Hrvatska). Riječ je regionalnom koprodukcijskom projektu, koji radi, ne samo na uspostavljanju prekinutih kulturoloških veza, već i preispituje obrasce tih veza.
vrijeme: 04.06.2012.
mjesto: Srbija; Beograd, Bitef teatar
url: http://www.bitef.rs/

Projekt je inspiriran romanom cijenjenog srpskog autora Sretena Ugričića, kao i na seriji knjiga za djecu belgijskih autora Marcela Marliera I Gilberta Delahayea, vizualno opremljenog od autora Castermana. Originalno ime glavne junakinje bilo je Martine, a prvo izdanje slikovnice: Martine à la ferme ( Martine na farmi) izdano je 1954. Prvo izdanje popraćeno je s više od 50 knjiga koje su prevedene na brojne svjetske jezike. 2 video igrice temeljene su na njenom karakteru , iako je ime promijenjeno u Emma za englesko govorno područje. Igrice su razvijane na sadržaju prve i osme knjige.

Jugoslavenska verzija karaktera bila je Maja i ova je slikovnica izvršila je veliki utjecaj na mnogobrojne generacije koje su odrastale u bivšoj Jugoslaviji. Ugričićeva knjiga, koja je napisana 1993., fokusira se na raspad Jugoslavije i političke promjene u Europi, koristeći karkatere Maje i specifičnu atmosferu kao metaforu sretnog djetinjstva nalik bajci koje se privodi kraju na najbrutalniji mogući način.

Režija: Anja Suša
Dramaturška adaptacija romana: Milan Marković
Dramaturgija: Saša Božić
Koreografija: Ksenija Zec
Izvode: Damjan Kecojević, Jelena Ilić, Maša Dakić, Strahinja Lacković, Miloš Isailović i Nevena Jovanović

Predstava je dio većeg projekta 'Sjećanje na Maju', koji će istražiti post-jugoslavensko naslijeđe i mogućnost kontinuiteta osobne memorije unatoč diskontinuitetu socijalnog i političkog zaleđa. Problematizirat će najbolnije topose vlastitih sjećanja u okviru kolektivne memorije i trauma tzv. 'devedesetih'. Uz predstavu, u planu su i predavanja te radionice koju se su zamišljene kao prilog proučavanju kulture sjećanja na djetinjstvo u SFRJ, na kojima će, pored studenata Filozofskog fakulteta u Beogradu i Filozofskog fakulteta u Zagrebu, sudjelovati i predavači povijesti i antropologije iz Beograda, Zagreba i Ljubljane. Ove radionice će biti prilika za međusobno upoznavanje studenata, za njihovo istraživanje zajedničke jugoslavenske prošlosti, ali i za razumijevanje odrastanja i stvaranja kolektivnog identiteta u jugoslovenskom socijalizmu.

Projekt se ostvaruje uz potporu European Cultural Foundation (ECF), Ministarstva kulture RH, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, Ministarstva kulture Srbije, Hartefakta, Fonda za otvoreno društvo Srbija, PTT-a, Ureda za kulturu Grada Beograda.

Izvor: de facto