Preskočite na glavni sadržaj

Tomislav Šmider izlaže u Foto galeriji KIC Klub-a

U Foto galeriji KIC Klub-a, u utorak, 24. siječnja, u 20 sati, otvara se izložba fotografija 'Solar', autora Tomislava Šmidera. U sklopu izložbe, Dubravka Gasparini i Lea Vene te kustosica MSU-a Leila Topić, predstavit će godišnji katalog programa Foto galerije KIC Klub-a: Clicked. Izložba 'Solar' ostaje otvorena do 26. veljače.
vrijeme: 24.01.2012. 20,00
mjesto: Zagreb; Kulturno informativni centar, Preradovićeva 5
url: http://www.kic.hr
Dokumentirajući radove umjetničke zbirke Nade Kareš i Vjenceslava Richtera, smještene na Vrhovcu 38, Tomislav Šmider, prema vlastitim riječima, bio je fasciniran načinom na koji je Vjenceslav Richter organizirao prostor svojih skulptura i objekata. Promatrajući radove kroz objektiv fotoaparata, pred njim su se otvarali novi svjetovi međuigre punoga i praznoga prostora, pomičnih gradbenih elemenata te, dakako, svijetla i sjene.

Možda i zbog činjenice da izvanredni dosezi i učinci Richterovih radova nerijetko ostaju skriveni površnome promatraču, Šmider, sklon eksperimentiranju, želio je solarizacijskim procesima naglasiti pojedine detalje Richterovih radova. Proces solarizacije, prema autorovima riječima, dodatno bi istaknuo elemente koji grade elastičnu formu primjerice Richterovih sistemskih skulptura.

Solarizacijski učinak, koji naglašava kontrast svijetlih i tamnih dijelova fotografije, dobiva se pripuštanjem svijetlosti tijekom razvijanja filma. Osim toga, solarizacijski učinak bio je poznat već i Daguerreu te se smatra jednim od najranijih fotografskih efekata. Ipak, upravo su Man Ray i Lee Miller usavršili i popularizirali ovaj postupak premda je prema fotografskim publikacijama iz 19. stoljeća razvidno da je ovaj fenomen otkrivan mnogo puta iznova, kad god bi fotografi nehotice pripustili svjetlost u mračnu komoru radeći na filmu ili fotografskim pločama.

Možda je suvišno napisati da se solarizacijski procesi danas mogu uspješno oponašati koristeći se mogućnostima digitalnih fotoaparata, odnosno kompjutorskih programa, no valja imati na umu kako koristeći „povijesne“ postupke autor propituje pukotine između 'stare' kemijske tehnologije i nove digitalne, tražeći odgovor na pitanje kako i zašto koristiti tamnu komoru u vrijeme vladavine digitalne fotografije.

Uz to, autor ovim ciklusom potkrepljuje svoj stav o razlici između analogne i digitalne fotografije kao tek jedan od čimbenika u mnogo širem kontekstu kontinuiteta i razvoja fotografskoga medija. Solarizacijski postupci primijenjeni na fotografijama Richterovih radova traže od promatrača da se zapita kako i kad se koristi određena tehnologiju te zašto i u koju svrhu. Leila Topić