Konferencija „Demokracija u doba TikToka i izbjegavanja vijesti“ o porastu konzumacije društvenih mreža i slabljenju interesa za medije

Državni tajnik Krešimir Partl, izaslanik ministrice kulture i medija dr. sc. Nine Obuljen Koržinek, je otvarajući konferenciju istaknuo važnost ulaganja u sustav obrazovanja i medijske pismenost, ali i ulaganja u profesionalno i konstruktivno novinarstvo kako bi se osnažila vjerodostojnost informacija i vratilo povjerenje u medije. Naveo je kako su to važne teme na kojima Agencija za medije kontinuirano radi zajedno s Ministarstvom kulture i medija.
 
Posebno se osvrnuo na važnost razvijanja kritičkog razmišljanja i pristupa relevantnim informacijama što je preduvjet da javnost stvori vlastiti sud  o pojedinim temama. Govoreći o značaju društvenih mreža, kazao je da one zauzimaju velik društveni prostor i to ne samo u  komunikaciji i informiranju, nego i pri oblikovanju javnog mišljenja. Upozorio je kako su takve informacije često krojene algoritmima koji mogu odvesti u neželjeni smjer.
 
Istaknuo je da je ovo druga konferencija financirana putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u okviru projekta kroz koji je stvorena platforma sustava za provjeru informacija (fact-checkera) i digitalnog sustava za javnu objavu podataka o vlasničkim strukturama i načinu financiranja medija.
 
Uvid u stanje o tome kako se u Hrvatskoj informira javnost i u kojoj mjeri hrvatski građani izbjegavaju vijesti predstavljeno je kroz rezultate istraživanja „Umorni od vijesti: kamo su nestale publike i što hrvatski građani misle o medijima“.
 
Profesorica doc. dr. sc. Marijana Grbeša Zenzerović i profesor dr. sc. Ivan Burić predstavili su novo istraživanje o medijskim navikama građana i izbjegavanju vijesti u Republici Hrvatskoj koje je  pokazalo da 48 posto hrvatskih građana povremeno ili često namjerno izbjegava vijesti, dok 8 posto građana uopće ne prati vijesti. Građani uglavnom izbjegavaju vijesti vezane uz određene teme pa tako čak 40 posto građana izbjegava vijesti vezane uz politiku, a svaki četvrti građanin Hrvatske izbjegava vijesti vezane uz ideološke ili svjetonazorske rasprave. Generacija Z (1997.-2012.) vodeća je u nenamjernom izbjegavanju vijesti, a generacija Y (1981.-1996.) je vodeća u čestom i dugotrajnom izbjegavanju vijesti. Ispitanici su istaknuli kako bi veći broj pozitivnih vijesti potaknuo češće praćenje vijesti, što je posebice svojstveno mlađim građanima, pripadnicima generacije Z i Y. Istraživanje je zabilježilo velike razlike u medijskim navikama između generacija, pri čemu se generacije Z i Y uglavnom informiraju s portala i društvenih mreža, imaju pasivan odnos prema vijestima i češće ih izbjegavaju.
 
Sudionicima su se obratili i predsjednik Vijeća za medije i ravnatelj Agencije za medije Josip Popovac i zamjenik predsjednika Vijeća za medije Robert Tomljenović.

Izlaganje su održali prof. dr. sc. Paolo Gerbaudo, profesor političke sociologije na Sveučilištu Complutense u Madridu, jedan od najvažnijih analitičara suvremene digitalne sfere, koji je govorio o sve većoj fragmentaciji javnosti. Prezentaciju o odnosu javnosti prema vijestima i novinarima, održala je dr. sc. Ruth Palmer, profesorica komunikologije na IE University iz u Madrida.
 
Na panelu se raspravljalo o praksama koje jačaju institucionalno povjerenje, a pogotovo povjerenje u medije, kao i o ulozi regulatornih tijela u novoj medijskoj arhitekturi. Konferencija je otvorena za novinare, urednike, medijske stručnjake, nastavnike i studente novinarstva, medija, komunikacija i srodnih studija, kao i za predstavnike institucija, organizacija civilnog društva i sve dionike zainteresirane za nove pristupe u medijskom izvještavanju i razvoj kvalitetnijeg javnog dijaloga.
 
Organizator je Agencija za medije, u okviru mjere iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti „Uspostava sustava provjere točnosti informacija“, koja se financira iz Mehanizma za oporavka i otpornost Europske unije. Nositelji mjere su Agencija za medije i Ministarstvo kulture i medija.
 
Galerija fotografija>>>