Novi autorski projekt Darija Harjačeka, 'Kamov: Potres' premijerno će biti izveden 20. listopada u MM centru i produkciji kazališne skupine de facto i Teatra &TD. Riječ je žanrovskom hibridu post punk koncerta/performansa i audio drame nastalom na temelju istoimene radijske drame u režiji Darija Harjačeka koja je 2021. osvojila BBC-evu nagradu za najbolju europsku audio dramu, a 2020. nagradu Prix Nova u kategoriji Male forme.
vrijeme: 20.10.2025. -
mjesto: Zagreb
U ovom iznimno autentičnom i slojevitom projektu,
glazbeno-scenska skupina Cefas & The Gipsy donosi koncertnu izvedbu svog albuma
Kamov, potres, nastalog na temelju
Knjiga lakrdija Janka Polića Kamova. Pod provokativnim geslom
„Obitelj je reakcija na bordel“, bend se predstavlja kao angažirani umjetnički kolektiv koji propituje granice između života i smrti, kreacije i destrukcije, sna i budnosti, opijenosti i trijeznosti. Bend čine
Jelena Miholjević, Nikola Nedić, Laura Čerina i
Dean Krivačić Cigo.
Glazbu potpisuje
Damir Šimunović, kostimografiju
Ana Mikulić, oblikovanje svjetla
Tomislav Maglečić, a produkciju za de facto vodi
Ivana Brajdić. Autorica vizualnog identiteta je
Ema Tomašek.
Ovaj koncert svojevrsna je spiritistička seansa u kojoj se duh prerano preminulog genija pokušava materijalizirati kroz ikonografiju stoljeća hrvatske umjetnosti, počevši od
Mrtvačkog plesa Vincenta iz Kastva sve do
Eksploatacije mrtvih Mladena Stilinovića U zvuku predstave prožimaju se
post-punk, noise, industrial i elementi
Mahlerove lirske melankolije (Kindertotenlieder). Anarhistični, autodestruktivni i autoironični svijet Janka Polića Kamova ovom predstavom pokušava se iskazati u svojoj esenciji, beskrajno tragičan, beskrajno komičan, beskrajan (ili bespočetan).
Predstava se temelji na
adaptaciji odabranih Kamovljevih novela odnosno tekstova stvarajući asocijativni niz nadrealnih prizora i iskaza, uz eksperimentalni muzički pristup koji evocira „duševne potrese”. Osim što ukazuje na spomenute lomove identiteta, zvuk post punka, industriala i srodnih glazbenih žanrova figurira i kao spojnica između mladosti, moderniteta i urbaniteta književnog izvornika i njegovog suvremenog konteksta.
