kulturne politike


Dokument projekta Kulturne politike u Europi – Kompendij osnovnih činjenica i trendova, prvi je prilog za poglavlje panorama koje će u potpunosti biti posvećeno kulturnoj politici i unutar kojeg će biti obrađene teme vezane uz širu elaboraciju područja kulturne politike te resursa i metodologije koje su uz ovaj pojam povezane.

KULTURNA POLITIKA - HRVATSKA

Opis trenutnog stanja, kao i uvid u mogući daljnji razvoj kulturne politike u Hrvatskoj započeo je 1998. godine izvještajem pod naslovom 'Kulturna politika Republike Hrvatske: Nacionalni izvještaj' (prema zahtjevu Vijeća Europe), kasnije dopunjen studijom 'Strategija kulturnog razvitka' iz 2001. godine - dijelom projekta 'Hrvatska u 21. stoljeću' - nastavlja se i prilogom koji je u cijelosti dostupan na ovim stranicama, a odnosi se na projekt: Kulturne politike u Europi - Kompendij osnovnih činjenica i trendova.

Kulturni razvitak ne može se uklopiti u linearne vizije razvitka, budući da njegov cilj nije tek podizanje potrošačkog ukusa stanovnika, nego i drugih potreba i vrijednosti, odnosno kvaliteta cjelokupne sredine. Stoga se i pojam kulturna politika odnosi ponajviše na pokretačke mehanizme: zbroj pravila, mjera i metoda usmjerenih prema postizanju ciljeva kulturnog razvitka. Isto tako, kulturna politika ne odvija se u vakuumu, već se temelji na prosudbama o potrebama, aspiracijama i moći, tj. uzima u obzir prioritete razvoja, ali i manevarske mogućnosti u određenom kontekstu.

Kao što je gore spomenuti 'Nacionalni izvještaj o kulturnoj politici RH' iz 1998. godine predložio viđenje kulture kao pojedinačnog i kolektivnog dobra na čijim se tekovinama u prošlosti utemeljuje identitet nacije, a na stvaralačkim izvorima u sadašnjosti grade mostovi prema budućnosti, tako je i definiranje nacionalne kulturne politike moguće staviti u okvir ciljeva različitih sektora države i društva: gospodarsku učinkovitost, društvenu solidarnost i kultiviranost ljudskog ponašanja i organizacije prostora. Za detaljniji uvid u studiju o kojoj je riječ korisne informacije moguće je pronaći na adresi: www.culturelink.hr, gdje se u bazi podataka Međunarodne mreže za kulturni razvoj Culturelink nalazi sažetak podataka predstavljenih u ovoj knjizi. Također, na stranicama Vlade RH pod nazivom: www.hrvatska21.hr može se konzultirati integralni tekst 'Strategije kulturnog razvitka' iz 2001. godine, koja donosi obilje podataka o kulturnoj politici Hrvatske i direktno se naslanja na spoznaje predočene u ranijoj analizi.

Projekt: Kulturne politike u Europi - Kompendij osnovnih činjenica i trendova

Projekt pod nazivom 'Cultural policies in Europe: a compendium of basic facts and trends' je transnacionalni projekt započet na inicijativu Vijeća Europe 1998. godine, a odvija se u suradnji s European Research Institute for Comparative Cultural Policy (ERICarts). To je on-line i off-line informacijski sustav koji omogućuje jednostavan pristup podacima, trendovima te sažecima postojećih baza podataka o nacionalnim kulturnim politikama u Europi. Trenutno Compendium obuhvaća monografije o 23 Europske zemlje. Hrvatsku dionicu ovog projekta izradio je tim suradnika u sastavu: prof.dr.sc. Vjeran Katunarić (koordinator), mr.sc. Sanjin Dragojević, mr.sc. Pavle Schramadei i Nina Obuljen. Tekst je pripremljen na osnovi strukture koju su pokretači projekta ujednačili za sve priloge, a obuhvaća presjek konteksta, ciljeva i mjera, te odnosa u području kulturnih politika.

Struktura Compendiuma reflektira prioritete označene od strane Vijeća Europe i njegovih zemalja-članica, kao i one zemalja-potpisnica Europske kulturne konvencije: promocija identiteta i kulturne raznolikosti, podrška kreativnosti i sudjelovanju u kulturnom životu. U sadržajnom smislu, svaki od priloga (tzv. profila) o pojedinoj zemlji nastoji se osvrnuti na povijesni razvoj, te prikazati sadašnju strukturu, legislativno okruženje i trenutne rasprave o kulturnoj politici. Compendium kao projekt nema zadani definitivni cilj - pa tako niti jasan kraj - osim onoga da teži postati interaktivnim oruđem koje se samo održava putem stalno rastuće mreže nacionalnih partnera, resornih ministarstava, stručnjaka za kulturne politike te istraživačkih institucija širom Europe. Taj cilj ostvaruje se sve više nadogradnjom postojeće on-line baze podataka, uključivanjem novih izvještaja o zemljama koje dosad još nisu bile zastupljene, odnosno ažurnim dopunama postojećih. Sve učestalije korištenje on-line resursa Compendiuma govori o uspješnosti ovog koncepta i predstavlja model za slične projekte, transnacionalne ili nacionalne provenijencije.

Engleska verzija teksta o hrvatskoj kulturnoj politici - koju je 2004. godine za Compendium ažurirala Nina Obuljen - dostupna je na adresi: www.culturalpolicies.net/croatia.htm

Kada verzija na hrvatskom jeziku bude dovršena, također će biti dostupna putem weba. Isto tako, u pripremi je poseban prilog za poglavlje Panorama posvećen u potpunosti kulturnoj politici, gdje će biti obrađene teme vezane uz širu elaboraciju područja kulturne politike, te resursa i metodologije koje su uz ovaj pojam vezane.
 





Nina Obuljen: 'Zašto trebamo europske kulturne politike: utjecaj povećanja EU na kulturne politike tranzicijskih zemalja' (European Cultural Foundation, 2006.)

Biserka Cvjetičanin (ur.): 'Connecting Croatia – javni, privatni i civilni sektor kulture u virtualnom prostoru' (IMO, 2008.)

Freedom of Expression - Proceedings of the 8th Informal Asia-Europe Meeting (ASEM) Seminar on Human Rights




   Ispiši stranicu