Zbornik radova 'Značenja krajolika' u kojem je sabrano 19 eseja hrvatskih istraživača krajolika, prostora i okoliša i daje vjerodostojan uvid u aktivnosti i kretanja na tom razgranatom i nedovoljno povezanom znanstvenom području u Hrvatskoj, objavila je izdavačka kuća Disput.
vrijeme: 28.10.2021. -
Zbornik ima više od 200 stranica, podijeljen je u tri dijela i njemu su objavljeni eseji istraživača krajolika, prostora i okoliša iz najreprezentativnijih krugova njihovih disciplina - od arhitekture i krajobrazne arhitekture, preko geografije, sociologije, ekonomije i povijesti okoliša do antropologije i etnologije, povijesti umjetnosti i jezikoslovlja.
Urednik zbornika, novinar, karstolog i aktivist Ivo Lučić navodi da je poticaj za nastanak objavljenih radova krenuo iz serijala "Značenja krajolika" koji se emitirao na Trećem programu Hrvatskog radija od listopada 2010. do prosinca 2012. Uvršteni radovi podijeljeni su na tri cjeline, a osim njih knjigu čine uvod, pogovor u kojem su predstavljena neka kretanja u svjetskoj literaturi, biografije s najvažnijim radovima autora te zajednički popis preporučene literature.
Prvu cjelinu čini pet radova kojima je zajedničko da pripadaju arhitektonskim disciplinama koje su najbliže institucionalnoj skrbi za krajolike (Branka Aničić, Sonja Jurković, Eduard Kušen, Helena Knifić Schaps i Biserka Dumbović Bilušić).
Drugu cjelinu čini sedam radova koji su nastali u okviru društvenih znanosti (Borna Fuerst-Bjeliš, Veljko Rogić, Zoran Roca, Ivan Cifrić, Vladimir Lay, Saša Poljanec-Borić, Hrvoje Petrić). Premda su njihovo ishodište, osim jednom geografija u sociologija, neki se ostvaruju izrazito interdisciplinarno. U trećoj skupini šest radova u cijelosti pripada humanističkim znanostima (Tomo Vinšćak, Radoslav Katičić, Vitomir Belaj, Vladimir Peter Goss, Valentina Gulin Zrnić i Stipe Grgas) pri čemu su njih četiri posvećena dekodiranju mitološko-sakralnog krajolika dok dva izlažu suvremene kritičke poglede na razumijevanje prostora.
Navodeći kako hrvatski autori dijele slična zapažanja i probleme koji se susreću u svjetskoj literaturi Lučić napominje da raznoliku upotrebu termina u svjetskoj literaturi u Hrvatskoj prati upotreba sinonima, usporedba različitih pojmova za istu pojavu i istog pojma za različite pojave. Uz to, u Hrvatskoj još nema rasprave o osnovnim pojmovima i nije postignut dogovor o terminologiji što je povezano i sa stanjem istraživačkih disciplina. Pri tome općenito prevladava stajalište ne samo da je krajolik pojam kojim se ravnopravno bavi više disciplina nego i da uspješno istraživanje mora biti interdisciplinarno i holističko.
Lučić ističe i da hrvatska znanost o krajolicima ima autore afirmirane na međunarodnoj razini ali joj nedostaje sustav, strukturna svijest i izražen javni interes znanstvene zajednice. Pri tome bi se na temelju kritika autora mogao steći i dojam da spoznanje krajobraznih disciplina - od krajobrazne arhitekture preko geografije i socijalne ekologije do povijesti okoliša - nemaju neki ozbiljniji utjecaj na društvo. Njihovu sudbinu dijele iznimna priroda i okoliš koji kao predmet istraživanja izgrađuju državni prostor.
"Dinarski krš, specifični geološki i geografski supstrat Hrvatske, koji prekriva više od 50 posto kopna i više od 70 posto prostora s podmorjem, jedan od najistaknutijih svjetskih reljefa te vrste, sasvim je nepoznat i zanemaren u toj mjeri da ni sama njegova kandidatura za Popis svjetske baštine nije imala podršku hrvatske javnosti, ni stručne uopće", upozorava Lučić.
Izvor: Hina
