Jazz


Prve početke pojavnosti jazza u Hrvatskoj valja potražiti u vrijeme, ili tek nešto kasnije, kada se taj američki glazbeni fenomen pojavio i u drugim srednjeuropskim, nama sjeverno-susjednim zemljama. Kolijevka jazza na svim ovim prostorima početkom dvadesetih godina bila je ipak u Zagrebu gdje se pojavljuju prvi manji amaterski sastavi. U kasnim tridesetim godinama, te naročito uoči II. Svjetskog rata, pod utjecajem malobrojnih europskih radio-postaja, pa tako i zagrebačke (osn. 1926.), te pod utjecajem američkih filmova, jazz u Zagrebu sazrijeva i dobiva jasnije obrise i u sferi većih jazz-orkestara. Početak ratnih zbivanja znatno smanjuje i ograničava djelovanje na polju jazza, iako ta glazba ni tih godina neće sasvim nestati iz kulturnog života Hrvatske.

Zahvaljujući alijansi sa zapadnim saveznicima pod utjecajem orkestra Glenna Millera u Zagrebu po završetku rata pod kapom raznih državnih kulturnih društava i institucija raste broj velikih jazz-orkestara. Željko Černjul pri Radio-Zagrebu 1947. osniva prvi službeni jazz-orkestar, danas poznat kao Big Band orkestar Hrvatske radio-televizije. Tijekom politički rigidnih poslijeratnih godina, za jazz - tada smatran američkom promidžbom, dolazi vrlo teško razdoblje koje će se pojavom prvih relevantnih malih sastava početkom pedesetih godina polako popravljati.

Početak šezdesetih godina obilježava pojava jazz-festivala na Bledu (Slovenija), čiji programi u početku okupljaju i sve tada relevantne hrvatske sastave. Tijekom šezdesetih godina dolazi do zamjetnog osipanja hrvatskih jazz-glazbenika, koji se uslijed političke liberalizacije u sve većem broju otiskuju u neke zapadne zemlje. To je, za naš jazz nepovoljno razdoblje, uspio premostiti jedino "Zagrebački jazz-kvartet", komorni combo-sastav formiran po uzoru na američki "Modern Jazz Quartet", koji je svoje programe temeljio na vlastitu repertoaru.

Osamdesete godine donose znatno povoljniju klimu. Niču međunarodni festivali jazza i jazz-klubovi u kojima nastupaju domaći i inozemni sastavi. Osamostaljenjem Hrvatske jazz se zamjetno širi i u druge gradove. Međunarodne festivale jazza dobivaju Rijeka, Varaždin, Dubrovnik i Čakovec. Tamo djeluju i mali sastavi - "Varaždin jazz band" - koji njeguje originalni repertoar, "Kvartet Argus" iz Osijeka, usmjeren prema jazz-standardima i "mainstream" jazzu, "Kvartet Sensitive" Darka Jurkovića u Rijeci, potpuno odan stilu "bossa-nova", rock-jazz sastav "Black Coffee" u Splitu i dr. Zagreb u kvantitativnom i kvalitativnom smislu prednjači s dva Big Band orkestra, onim HRT-a i Društvenim orkestrom Hrvatskoga glazbenog zavoda.

U sferi modernog jazza kreću se mali sastavi: "Zagreb Jazz Portrait", "Trio Matije Dedića", "Trio Ivana Kapeca", "Kvartet Boilers", "Kvartet Ante Gela" te "Kvintet Ladislava Fidrija". U stilu "Mainstream" jazza kreću se "Trio Damira Dičića", "B.P. All Stars", sastav "Cool Date" s vokalisticom Jasnom Bilušić, "Trio Vanje Lisaka", "Trio Željka Kovačevića 'Cute'" te dixieland ansambl istog voditelja.

U Zagrebu je 2000. osnovan "Hrvatski jazz-klub", prva strukovna udruga za jazz na državnoj razini sa širokim spektrom djelovanja (organizacija koncerata, festivala, slušaonica edukativnog karaktera, diskografska djelatnost…). Određene aktivnosti pokazuju i za jazz ne posebno specijalizirani klubovi - B. P. Club (čiji je pokretač i umjetnički voditelj vibrafonist Boško Petrović, svojedobno jedan od prvih ljudi hrvatske jazz scene), Sax, Art-net, KSET, Be-bop.

U diskografskoj industriji jazz je zastupljen samo sporadično (Croatia Records, Jazzette), te se glazbenici najčešće snalaze sami, putem privatnih produkcija. Gradski ured za kulturu i Ministarstvo kulture RH potpomažu neke projekte, a jazz je redovito zastupljen u emisijama nacionalnog radija i televizije.

Među glazbenicima koji danas čine hrvatsku jazz scenu sljedeće treba istaknuti: Domagoj Ralašić (tenor-saksofon), Ratko Zjača (gitara), Milan Lulić (gitara), Saša Nestorović (tenor-saksofon), Željko Kovačević (sopran-saksofon, tenor-saksofon), Igor Savin (vibrafon), Damir Dičić (gitara), Kruno Levačić (bubnjevi), Davor Križić (truba, krilnica), Julije Njikoš (glasovir), Silvije Glojnarić (dirigent, aranžer), Matija Dedić (glasovir), Dražen Boić (glasovir), Salih Sadiković (bubnjevi), Ante Gelo (gitara), Mladen Baraković (bas), Darko Jurković (gitara), Elvis Stanić (gitara), Ivan Kapec (gitara), Renato Rožić (gitara), Josip "Joe" Pandur (gitara), Aljoša Mutić (tenor-saksofon).

Mladen Mazur