izložba

'Škver' Vilima Halbärtha u Galeriji SC


vrijeme: 9.4.2021.
mjesto: Zagreb, Galerija SC

Izložba Škver umjetnika Vilima Halbärtha može se pogledati u Galeriji SC od 9. do 24. travnja.
U petak, 9 travnja na rasporedu je od 18:00 do 21:00, a nadalje radnim danima od 12:00 do 20:00 te subotom od 10:00 do 13:00.

„Čudna je, ali mislim istinita stvar, da će tamo gdje je ljudska djelatnost uređena i organizirana do nekog konstruktivnog cilja (poput brodogradnje) ona, doduše na drugi način, primjerice kroz duhovni okvir umjetničkih želja, oblikovati drugu strukturu, konstrukciju dizajna i duhovnu harmoniju.“  Stanley Spencer
Tankeri za prerađevine i kemikalije, oceanski remorkeri za tegljenje i spašavanje te brodovi za prijevoz putnika i automobila neki su od raznih vrsta i tipova plovnih objekata koje za domaće i strane naručitelje gradi tvrtka Brodotrogir. Pomorstvo i brodogradnja tijekom povijesti bili su temeljna gospodarska djelatnost Trogira, a time ujedno bitno obilježje kulture i arhitekture grada koji je svojedobno bio jedan od najznačajnijih brodograđevnih središta u Dalmaciji. Tijekom 19. stoljeća pojam se brodogradilišta i škvera, prema tadašnjoj službenoj kategorizaciji, razlikovao, pri čemu se brodogradilištem (cantieri) smatrao veći prostor za gradnju brodova, a škverom (squeri) gradilište brodova s manjom površinom.[1]
Možda je upravo zbog tog razloga, osim očitoga lokalnog naziva, primjerenije Brodotrogir nazvati škverom; zbog njegove smanjene poslovne aktivnosti, pa i recentnih planova za otpuštanje radnika. U trogirskom je škveru, osim projektanata, brodoelektričara, zavarivača, brodomontera i drugih škverana, svoj atelje prije 13 godina smjestio kipar Vilim Halbärth kojemu je proizvodni proces navedenih brodova izravna i nepresušna umjetnička inspiracija kojoj se iznova vraća. Impresivnost i monumentalnost metalnih divova, dinamički ambijent u kojemu prevladavaju razni zvukovi i mirisi, gradivni elementi broda poput limova i spletova cijevi, te raznih masivnih konstrukcija i strojeva dugogodišnja su fascinacija umjetnika koji svojim radovima nastoji prenijeti svoj doživljaj škvera. Ambijentalne instalacije nastale od materijala koji se koriste u brodogradnji posjetitelju izložbenog prostora omogućuju neposredan doživljaj snage i senzornog intenziteta radnog ambijenta brodogradilišta – ulaskom u zamračeni galerijski prostor posjetitelj prividno ulazi u trogirski škver, u utrobu čeličnog giganta. Središnju konstrukciju čini prozračna instalacija sklopljena od vijugavih metalnih cijevi, a prostor je dodatno ispunjen dijelovima ventilacijskih sustava, znakovima i ostalim proizvodnim segmentima, čime dolazi do izdvajanja raznih građevnih elemenata i njihova svođenja na estetske strukture, naglašavajući pritom igru svjetla i sjene na tim novostvorenim umjetničkim artefaktima. Uz dominantne prostorne instalacije dva su videa projicirana na zidove galerije od kojih jedan prikazuje proizvodni proces komada željeznog lima podsjećajući na apstrahirane forme eksperimentalnog filma, dok druga projekcija prikazuje zbivanja u eksterijeru trogirskoga škvera. Videoradove prate grubi zvukovi zavarivanja, udaranja, kidanja, brušenja i rezanja, te se simultanim projekcijama stvara kakofonija, sklop auditivnih podražaja koje je teško razlučiti, a time i vjeran prikaz radničkog iskustva s izvorne lokacije. Proces gradnje broda svojevrstan je pogled na skulpturu u kontinuiranoj promjeni, a svaki se komad nakon završetku gubi u silnoj masi konačnoga izložbenog predmeta koji na kraju kulminira performativnim porinućem u svoje morsko stanište. Svaki je dobar radnik umjetnik svog zanata, tvrdi Halbärth, a valja nadodati da brodogradnja nije samo tehnika nego svojevrsna umjetnost, pa i kultura u najširemu smislu riječi uz koju se veže specifičan stil života i sustav vrijednosti.
Stvaralaštvo Vilima Halbärtha inspirirano je primarno iz fascinacije, pa i obiteljske tradicije, istodobno suptilno ukazujući na problematiku trogirskoga škvera i prijetnju gubitka višestoljetne tradicije, znanja i vještina. Unatoč postupnom slabljenju brodograđevne industrije, na temelju specifičnoga industrijskog lokaliteta s pripadajućim društvenim ekosustavom Halbärth kroz kreativni proces dekonstruira, reducira i dislocira segmente škvera u novi oblik postojanja koji nadilazi lokalne okvire danosti. (predgovor, Sara Mikelić)

[1] Radić, Danka. „Trogirska tradicijska brodogradnja”. Ethnologica Dalmatica , br. 22 (2015): 149-196. https://hrcak.srce.hr/137868