predstavljanje

Moderna galerija predstavila novi postav svoje zbirke


vrijeme: 5.2.2021.
mjesto: Zagreb, Moderna galerija

Moderna galerija - nacionalni muzej moderne umjetnosti otvorila je u petak novi postav zbirke Moderne galerije, odnosno njegov prvi dio koji obuhvaća razdoblje od 19. stoljeća do 1935. godine.

Postav su za prvu polovicu drugog kata muzeja, prema koncepciji ravnatelja Branka Franceschija, napravile kustosice Moderne galerije Dajana Vlaisavljević, Ivana Rončević Elezović, Lada Bošnjak Velagić i Tatijana Gareljić, u skladu sa zbirkama koje vode.

Franceschi kaže da je jedan aspekt njegova koncepta bio da se prekine s praksom da se čeka dolazak novog ravnatelja kako bi se on prezentirao sa svojim postavom i sustavom vrijednosti. "U svakom muzeju zaposleni su kustosi koji se cijeli životni vijek bave određenom zbirkom, oni ju najbolje poznaju i krajnje je vrijeme da njihova uloga u prezentaciji zbirke dođe u prvi plan", rekao je.

Nastoji promijeniti i metodu rada s muzejskom zbirkom koja se, napominje, najčešće svodila na to da se napravi stalni postav koji stoji godinama, sve dok ne dođe drugi ravnatelj, što je znalo biti jako dugo. "Protiv sam takvog koncepta jer on umrtvljuje djelovanje muzeja, identični postavi stoje desetljećima i publika možda zato ne dolazi u muzeje", ocijenio je.

Uz kronološki postav Moderna galerija će paralelno imati i fenomenološki, u okviru kojega će se zbirka predstavljati po različitim kustoskim koncepcijama, na četiri izložbe godišnje. One će se postaviti u zapadnom krilu prvog kata, na cijelom drugom katu bit će kronološki postav.

Dva kata spojena su stubištem koji je Franceschi osmislio kao prostor s više izložaka koji kroz umjetnine iz zbirke govore o povijesti zgrade i institucije. "Uz samu legendu tu je i bista osnivača Izidora Kršnjavoga, koji kod nas dobiva premalo zasluga za sve što je napravio za hrvatsku kulturu", istaknuo je Franceschi.

Dio tog prostora posvećen je palači Vranyczany, a među ostalim, izložena je i slika Mirka Račkog, jedna od tri umjetnine koje su prve kupljene za fundus Moderne galerije na inicijativu Kršnjavoga koji je na taj način ulagao u mlade umjetnike i hrvatsku kulturu.

Šareni postav - svaka prostorija u svojoj boji

Zidovi prostora obojeni su u različitim, intenzivnim bojama, a svaka od tih boja ukazuje na jedno vremensko područje u tom kronološkom postavu.

Lada Bošnjak Velagić, viša kustosica i voditeljica Zbirke slikarstva od 1918. - 1945., kaže kako je koncept postava usmjeren na priču o razvoju moderniteta koja se temelji na zbirci Moderne galerije. "Imamo oko 11 tisuća umjetnina iz kojih smo nastojali izabrati ono što bi saželo kretanje prema slikarskom modernitetu", rekla je.

Za razdoblje od od 1918. do 1945. godine, kaže kustosica, željeli su ukazati na to da je slikarstvo tog razdoblja u skladu sa suvremenim europskim likovnim kretanjima i pokazuje iste stilske i tematske karakteristike, ekspresionističke tendencije, kubističke, postkubističke i čak avangardne, s posebnim elementom grupe Zemlja kao fenomena.

"Na drugom katu osmislili smo postav koji će biti sukus cijele zbirke, a na prvom ćemo mijenjati izložbe. Sada smo došli do 1935 . i nadamo se da ćemo  što skorije i  drugi dio postaviti", napomenula je.

Postav je kontekstualiziran dvojezičnim tekstualnim tabelama u izložbenom prostoru, odnosno, tekstovima o svakom pojedinačnom umjetničkom radu pomoću QR koda koji ih prenosi na zaslon mobitela.

Moderna galerija i formalno postaje muzej

Franceschi, kojemu je protekla godina bila prva na čelu Moderne galerije, kaže da je zadovoljan s napravljenim, unatoč svim izazovima, od pandemije do potresa. "Imamo odličnu ekipu i imamo svaki razlog za zadovoljstvo. Konačno smo se izborili da promijenimo ime u Nacionalni muzej moderne umjetnosti, uskoro će naziv Moderna galerija otići u povijest, što je rezultat višegodišnjih napora", rekao je.

Po njegovim riječima, promjena naziva promijenit će percepciju jer mnogi smatraju da je to izložbeni prostor, a ne krovni muzej za likovnu umjetnost u Hrvatskoj i to je prvi korak u pravom smjeru.

Franceschi je zadovoljan i posjećenošću muzeja u prošloj godini, radili su uvijek kada su epidemiološke smjernice bile takve, zgrada u potresu nije bila jako oštećena pa je muzej mogao raditi kada su to epidemiološke mjere dopuštale.

"Bili smo ugodno iznenađeni, vidimo da publici nedostaje sadržaja, pogotovo u centru Zagreba, pa sam smatrao da je naša obaveza da čim prije otvorimo vrata."

"Paraleleno smo radili izložbe i obnavljali zgradu, to nas je usporilo, ali i dalo mogućnost da napravimo postav zbirke Slučajna čuvaonica sa svim umjetninama koje su se u trenutku potresa našle u muzeju, a nismo ih imali gdje spremiti", napomenuo je.

Zato su ih stavili na zidove, od poda do stropa u "monumentalnoj slikarskoj instalaciji" koja je, dodaje ravnatelj, jako dobro ilustrirala povijest hrvatske moderne umjetnosti, ali i kozmičku istinu da elementarne nepogode ne vode  računa što je remek-djelo a što nije, odnosno tko e nastradati, a tko neće.

Lada Bošnjak Velagić kaže da je i u novonastaloj situaciji kontinuirano u radnom danu bilo 50 do 60 posjetitelja, što je dobro s obzirom na to da nema turističkih i školskih grupa. "Uloženi trud nam se vraća, da ne zjapimo prazni, publika to prepoznaje i pokazuje interes", dodala je.

Ističe kako je Moderna galerija, s velikim dvoranama i visokim stropovima sigurno mjesto u kojemu nikada nije gužva, poput primjerice u tramvaju. "Sigurnije je razgledavati izložbe  nego dućane, prostori su veći, bolje prozračeni, možemo se nositi sa svim epidemiološkim mjerama", dodala je.

Videoprilog emisije VIK HRT-a


Foto: Goran Vranić ©Moderna galerija, Zagreb