izložba

Otvorena izložba o stoljeću kontinuirane izobrazbe arhitekture u Zagrebu i Hrvatskoj


vrijeme: 18.09.2019. - 18.10.2019.
mjesto: Zagreb; Hrvatski muzej arhitekture HAZU

Izložba 'Kratka autobiografija škole Arhitektonskog fakulteta', otvorena u srijedu navečer u Hrvatskome muzeju arhitekture HAZU, jubilarna je i obilježava stogodišnjicu (1919.-2019.) kontinuirane izobrazbe arhitekata u Zagrebu i Hrvatskoj koja je počela po osnutku Tehničke visoke škole.

U uvodnome slovu domaćin - predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik i ugledni hrvatski arhitekt Velimir Neidhardt kratko je podsjetio na datume bitne za slavljenički Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Istaknuo je kako je Tehnička visoka škola osnovana u znamenitoj godini završetka Prvoga svjetskog rata 10. prosinca 1918., a prvi profesor bio je akademik Martin Pilar. Prvi rektor arhitekt Edo Šen, otvorio je školu 29. studenoga 1919. i ona je bila samostalna i neovisna o zagrebačkome sveučilištu. Prvi diplomant na njezinu Arhitektonskom odjelu bio je 1923. Alfred Albini, kasniji profesor Arhitektonskoga fakulteta. Tehnička visoka škola ušla je 1925. u sastav Sveučilišta u Zagrebu, a 31. kolovoza 1926. osnovan je Tehnički fakultet.

Zagrebačka škola arhitekture jedinstvena - jedini protagonist internacionalnoga stila na ovom području

Nakon povratka u Zagreb 1926. arhitekt Drago Ibler osnovao je u Akademiji Odjel za arhitekturu i to je, podsjetio je akademik Neidhardt, zapravo bila paralelna škola koja je postizala velike rezultate, a njezini uspjesi su, istaknuo je, na neki način predstavljali temelj Zagrebačke škole arhitekture, oko koje je ipak na kraju postignut konsenzus da je riječ o zajedničkom djelu Akademije i fakulteta.

Možemo se ponositi Zagrebačkom školom arhitekture po kojoj smo, ustvrdio je Neidhardt, bili apsolutno jedinstveni na ovom prostoru, a u bivšoj Jugoslaviji smo 30-tih godina prošloga stoljeća bili jedini protagonisti internacionalnoga stila, odnosno jedini su Hrvati bili ti koji su gajili internacionalni stil i gotovo ga potaknuti.

I dok je spomenutih 30-ih godina u Zagrebu djelovalo samo 65 licenciranih arhitekata njihova produkcija su egzemplarni primjerci moderne arhitekture. Danas je pak, smatra akademik Neidhardt, previše arhitekata pa ćemo se morati pitati jesmo li možda odgajali previše arhitekata.

Ali, siguran je, kako svi arhitekti trebaju puno više razmišljati o struci i za nju se boriti te je upozorio kako danas mnogi arhitekti imaju 'hladan odnos' prema struci.  

Dekan Arhitektonskoga fakulteta Krunoslav Šmit izrazio je zadovoljstvo što su ugledni profesori Arhitektonskoga fakulteta - akademici Neidhardt i Mladen Obad-Šćitaroci danas na vodećim pozicijama u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU). Istaknuo je kako možemo reći da postoji stogodišnji kontinuitet izobrazbe arhitekata, a od 1962. samostalno na Arhitektonskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 

Izložba nije retrospektiva nego fokusurani i ograničeni prikaz

Kuratori i autori postava izložbe su prof. dr. sc. Andrej Uchytil i dr. sc. Melita Čavlović. Kako je objasnio Uchytil, izložba nije retrospektivan, sveobuhvatan pogled na bitne događaje i dosege iz stogodišnje povijesti već fokusirani i ograničeni prikaz koji slijedi vrijednosnu liniju dugogodišnjeg istraživačkog projekta Arhitektonskog fakulteta - "Atlas arhitekture".

U kontinuiranom prostornom slijedu istaknute su četiri zasebne cjeline u četiri muzejske sobe koje međusobnom interferencijom obuhvaćaju period ograničen početkom 20. stoljeća pa sve do početka 21. stoljeća.

Uchytil je rekao kako izbor nije bio usmjeren na osvjetljavanje pojedinih ličnosti već više na rezultate rada nastavnika i profesora škole, načine na koje su oni definirali konture onoga što prepoznajemo kao rukopis Zagrebačke škole te na mogućnosti interpretacije i ponovnoga čitanja tih rezultata zbog današnje edukacije.

Objasnio je kako je izložba strukturirana na nekoliko segmenata te elaborira generacijski izbor predstavljenih nastavnika koji počinje s Viktorom Kovačićem (1874.-1924.) i završava s Ivanom Crnkovićem (1941.-2017.).

Taj raspon, istaknuo je Uchytil, zapravo demonstrira homogenu, ali svakako evolutivnu liniju koja je obilježavala projektantski pristup izabranih autora. .

Izložba je postavljena u četiri cjeline - prva  "iz ARHIVa" posvećena je prikazu autentičnih artefakata nastavnika Arhitektonskoga fakulteta koji svi zajedno predočavaju određenu sličnost, točnije duh koji povezuje njihovo djelovanje.

Drugo poglavlje evocira nekoć tradicionalnu "HEMEROTEKU" tlocrta, presjeka i karakterističnih prikaza odabranih projekata, a bavi se interpretacijom - točnije demonstracijom rukopisa škole, treće "EDUKACIJU arhitekata", a posljednje poglavlje "radova u KONTEKSTu" čine odabrani fotografski prikazi izvedenih djela.

Postavljeni su radovi umrlih autora koji je relevantno čuvaju u instituciji Muzeja arhitekture . Generacijski raspon od Viktora Kovačića do Ivana Crnkovića rastvara pak, rekao je autor,  povijesno (1918.-1991.) i arhitektonsko vrijeme od protomoderne, moderne do postmoderne te sociološko vrijeme kapitalističke i socijalističke modernizacije obilježeno posljedicama Prvoga, Drugoga i Domovinskog rata.

Izložba je tek jedna od triju izložaba kojima će se obilježiti ovaj značajni jubilej, bit će otvorena do 18. listopada, a za njezina trajanja bit će organizirano predavanje i tematsko vodstvo. (Hina)


(R.P.B., 19.09.2019)

Preuzmite postojeći katalog u CSV formatu.   PREUZMI


   Ispiši stranicu

 



http://www.forum.tm/vijesti/cekate-animator-kulture-koji-je-odgojio-generacije-teslasa-i-koncarevaca-i-jos-uspjesnoOčito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpuf
Očito je prioritet betonizacija, umjesto humanizacije prostora - See more at: http://www.forum.tm/vijesti/ocito-je-prioritet-betonizacija-umjesto-humanizacije-prostora-1954#sthash.5VEPunem.dpu