obavijest

'Islamski enciklopedijski almanah' predstavljen u Zagrebu


vrijeme: 10.10.2019.

"Islamski enciklopedijski almanah" (IEA), predstavljen u četvrtak navečer u Zagrebu, ocijenjen je kao vrlo uspješno izdanje o muslimanskoj zajednici koja je iznimno doprinijela razvoju hrvatskog društva.

IEA je tiskan u nakladi Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, uz stručnu podršku Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, i na 431 stranici većeg formata obuhvaća oko 1200 natuknica, od kojih se oko 500 odnosi na osobe, a ostatak na pojmove iz povijesti islama, osobito u Hrvatskoj.

Knjiga je nastala u povodu 100. obljetnice priznanja islama za službenu religiju u Hrvatskoj, koja je obilježena prije tri godine.

Ponosan sam na muslimansku zajednicu jer nema ni jednog područja djelovanja u kojem naši pripadnici nisu ostavili zapaženi trag u Hrvatskoj, od znanosti, preko kulture do borbe u Domovinskom ratu u kojem je 1170 muslimana položilo živote, kazao je predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj Aziz Hasanović.

Ova knjiga je njezina službena legitimacija i tko želi znati točno o muslimanima u Hrvatskoj, treba pročitati Islamski enciklopedijski almanah, kazao je muftija Hasanović, glavni urednik IEA.

Podsjetio je da je za vrijeme donošenja odluke o izjednačavanju islama s drugim religijama u Hrvatskoj, prije 103 godine, uz iznimno uglađenu saborsku raspravu, muslimanska zajednica brojila 204 čovjeka, a danas ih je više od 63 tisuće.

Obuljen Koržinek: Radi se o impresivnom djelu 

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek pozdravila je pojavu IEA i kazala da se radi o sadržajno i produkcijski impresivnom djelu, kojeg treba promatrati u kontekstu cjelokupne hrvatske produkcije, posebno u području toga žanra.
Cilj Almanaha je fiksirati u prostoru i vremenu najvažnija zbivanja islamske zajednice u proteklih 100 godina, kao i događaje bogate povijesti koja je tome prethodila, te ih učiniti dijelom kolektivnog pamćenja, ne samo za islamsku zajednicu, nego hrvatsku kulturu u cijelosti, kazala je ministrica kulture.

Ona je upozorila da datum priznanja islama nikada ne smijemo zaboraviti niti njegovu važnost zanemariti, jer je, kako je kazala, i danas malo europskih država koje su učinile taj iskorak.
Naša Vlada, kao i sve vlade do sada, aktivno radi na poboljšavanju odnosa s Islamskom zajednicom, na korist i dobrobit i većine i manjine, kazala je ministrica Obuljen Koržinek i dodala da je kod te zajednice nađen sjajan omjer kako postići punopravnu integraciju u društvu uz očuvanje vlastitog identiteta i svjetonazora.

Vujić: To je knjiga o kojoj će se pričati 

Glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža Antun Vujić ocijenio je da je Enciklopedijski almanah knjiga o kojoj će s pričati.
Ona nam omogućuje da gledamo preko obzora konfliktnih dijelova povijesti. Sazrijevanje kultura i znanje uloženo u rad na njoj nam pomože da gledamo nad našim glavama budućnost i našu zajedničku sudbinu, kazao je Vujić. Predstavljajući koncepciju IEA on je ocijenio da se radi o simpatičnoj varijanti koja je od enciklopedije uzela strukturu članaka, ali je tome dodala i almanašku tradiciju s povijesnim pristupom.
Predstavljajući najvažnije dijelove Almanaha, Vujić je spomenuo središnji članak o priznanju islama u Hrvatskoj, koji prate dokumenti poput stenografskog zapisnika sa sjednice Sabora i dokumentacija o priznanju i provođenju zakona, a taj je članak povezan s drugim velikim člancima o pravnom položaju islama u Hrvatskoj i o Islamskoj zajednici u Hrvatskoj.
Po veličini slijede članci koji obrađuju islam, njegov nauk, filozofiju i praksu, a zatim članci o odnosima Hrvata kao naroda i drugih naroda koji su se ostvarivali preko islama, znači bosansko-hercegovački, turski i arapski odnosi, a to su za sebe cjeline koje toliko toga sadrže da predstavljaju vrh čitalačkog užitka, kazao je Vujić.
On je također izdvojio sklop članaka vezan za razne aspekte baštine islama u Hrvatskoj, jezik, umjetnost, urbanizam, arhitekturu itd, ali i članak o Hermanu Dalmatinu, odnosno njegovu prijevodu Velike astronomije s arapskoga 1140. godine.
Užitak je listati ovu knjigu, čak i bez nekoga posebnog cilja, zaključio je Vujić.

Na IEA je radilo 57 suradnika iz islamske zajednice i Leksikografskog zavoda, a njegovo tiskanje poduprili su instituti Yunus Emre iz Ankare i Ibn Sina iz Sarajeva. (Hina)

(D.H.F., 11.10.2019)