izložba

Izložba skulptura Zlatka Glamočaka - 'Božanstvena komedija'


vrijeme: 10.10.2019. - 31.10.2019.
mjesto: Zagreb, Muzej Mimara

Izložba skulptura Zlatka Glamočaka, koja će pod nazivom "Božanstvena komedija" predstaviti rad tog crnogorskog umjetnika koji je u proteklih četrdeset godina ostavio trag i na međunarodnoj likovnoj sceni, otvara se u četvrtak u Muzeju Mimara, i trajat će do 31. listopada. Izložba se postavlja u okviru Dana crnogorske kulture.

Dimitrije Popović napisao je u predgovoru izložbe kako tim bogatim stvaralačkim opusom dominira eksplozivni izraz čovjekove tragične prirode. "Ispod odrane kože karakterističnih likova otkriva se substruktura tijela u kojoj mišići i tetive, vene i zglobovi pokazuju autorovo superiorno vladanje u oblikovanju ljudskog tijela", ocijenio je.

Popović kaže kako taj umjetnik, čija se djela nalaze u brojnim privatnim i javnim kolekcijama, u svakom detalju svojih kompozicija, u razjapljenim ustima, u zgrčenim prstima šake ili stopala, u tenziji toraksa ili abdomena, demonstrira ono što čini suštinu njegovog likovnog izraza.

"Problem tretiranja pokreta kod Glamočaka nije samo u fiksiranju položaja tijela uhvaćenom u datom momentu, nego je to izražavanje energije, koja prožima totalitet oblikovane forme te putem svog sugestivnog vitalizma aktivira okolni prostor u kojem se djelo nalazi", ustvrdio je.

Zlatko Glamočak (1957.) završio je 1982. studij kiparstva na Fakultetu primjenjene umjetnosti u Beogradu, te iste godine pohađao studij kiparstva na Akademiji lijepih umjetnosti u Veneciji. Kasnije je završio i  postdiplomski studij kiparstva, te pohađao studij kiparstva na Ecole nationale des beaux Arts u Parizu.

Iz njegove se biografije izdvaja izložba "Glamočak kod Dada", kojom je sudjelovao Venecijanskom bijenalu 2009. godine, a veliko umjetničko priznanje je i što se našao među 25 umjetnika svjetske reputacije 19. i 20. stoljeća, gdje su još Picasso, Munch, Van Gogh, Schiele i drugi.

S najvećima je uvršten i u monografiju "Pogled na suvremenu skulpturu" likovnog kritičara Gerarda Xuriguere te u "Paralelnu povijest umjetnosti 20. stoljeća" Raymonda Perrota.

Voditelj je izložbe "Tijelo uz tijelo" (2003) koju je Art press, jedan od najprestižnijih umjetičkih časopisa, usporedio s dvije najznačajnije izložbe figuracije druge polovice 20. stoljeća, Identité-altérité na Venecijanskom bijenalu 1996. i Sensation u Londonu 1998. godine u kolekciji Sacchi.

Na poziv francuskih kritičara izlagao s najeminentnijim umjetnicima druge polovice 20, stoljeća, realizirao je više spomeničkih rješenja na prostoru bivše Jugoslavije i Francuske.

U Crnoj Gori autor je biste Popa Dukljanina u Baru, poprsja Don Krsta Ivanovića koje će biti postavljeno u Budvi, poprsja kralja Bodina postavljenog u Baru, poprsja Avda Medjedovića, epskog pjesnika iz Bijelog polja, i spomenika Nestalim u Štrpcima u Bijelom Polju.

U Francuskoj je realizirao četiri biste  za Memorijalni asiro-kaldejski park u Sarcellesu. Bista kardinala A. Schera nalazi se i u kolekciji Asiro-kaldejske biskupije u Siriji. Autor je i 4 skulpture svetaca u crkvi Svete gospe od milosrđa u gradu Pito u crkvi iz IX stoljeća koja je kulturna baština Francuske. (Hina)

Opširnije:
http://www.mimara.hr/

(D.H.F., 10.10.2019)