izložba

'Magija skulpturalnog pokreta', izložba Alexandera Caldera


vrijeme: 27.09.2019. - 05.01.2020.
mjesto: Umjetnički paviljon, Zagreb

Umjetnički paviljon u Zagrebu, nakon uspjeha s predstavljanjem Miroa, Rodina, Giacomettija, priređuje još jednu veliku međunarodnu izložbu - "Magija skulpturalnog pokreta" Alexandera Caldera, proslavljenog američkog kipara koji zauzima važno mjesto u povijesti umjetnosti 20. stoljeća.

Prvo predstavljanje stvaralaštva tog istaknutog umjetnika u Hrvatskoj donosi 35 djela nastalih od tridesetih do polovice sedamdesetih godina prošlog stoljeća - 15 mobila i stabila, te 20 slika koje su usko povezane s autorovim skulpturama.

Autorica izložbe, Jasminka Poklečki Stošić, ravnateljica Umjetničkog paviljona u Zagrebu, rekla je kako je Calder odabran za nastavak ciklusa posvećenih najvećih kiparima 20. stoljeća jer, ne samo da je jedan od najslavnijih američkih kipara, nego i jedan od najvažnijih kipara kada je riječ o pokretu u skulpturi.

"On nije prvi umjetnik koji je počeo raditi na pokretanju skulpture, napravili su to prije njega Marcel Duchamp, Aleksandr Rodčenko i Naum Gabo, ali on je  otišao najdalje u istraživanju pokreta i invenciji, posvetivši tome gotovo cijelu svoju umjetničku karijeru", rekla je Poklečki u srijedu na konferenciji za novinare.

Upravo se zato izložba u Umjetničkom paviljonu bavi dijelom njegovog opusa koji obuhvaća mobile i stabile. "Pokret nije vidljiv samo kod mobila koji se kreću pomoću strujanja zraka, nego i kod stabila, velikih stabilnih masivnih skulptura koji stoje na tlu, a pokret stvara sam posjetitelji obilazeći oko njih ili kroz nijh", napomenula je.

Izložen je i dio Calderova slikarskog opusa koje mu je bilo jednako važno, a u kojemu se opredijelio za tehniku gvaša. "Ono što povezuje njegovo slikarstvo i kiparstvo su motivi, zoomornfni i biomorfni oblici iz prirode, kao i svemir planeti, nebeska tijela, Sunce, Mjesec", dodala je.

Prijelomni trenutak u karijeri bio mu je susret s Mondrianom 1930. godine u njegovu pariškom atelieru kada je ostao pozitivno šokiran vidjevši kako na visokim bijelim zidovima vise crveni, žuti i plavi pravokutnici."Tu je napravio odlučujući korak, napustio figurativno slikarstvo i kiparstvo i definitivno se posvetio apstrakciji", rekla je Poklečki.

Izložbeni prostor Paviljona za ovu je prigodu obojan u bijelo, kako bi do izražaja još više došla prepoznatljiva umjetnikova dijela intenzivnih boja nadahnuta djelima Mondriana i Miroa.

"Volio je crvenu koja je prisutna i u njegovom slikarskom i kiparskom opusu, pa sam i postav osmislila na način da dominira bijela boja i da se kroz cijeli Paviljon provuče crvena linija", objasnila je Poklečki.

Izrazila je zadovoljstvo što je kod te izložbe Umjetnički paviljon ostvario suradnju s najvažnijim svjetskim institucijama koje su im posudile radove - Centre Georges Pompidou iz Pariza, Tate Modern iz Londona, Ludwig Museum iz Koelna, danski Louisiana Museum, francuska Fondation Maeght, talijanski Peggy Guggenheim Collection.

"Izložbu je bilo zahtjevno realizirati jer sva djela koja dolaze u Zagrebu moraju biti u pratnji kurira, najčešće restauratora tih muzeja, sve je unaprijed strogo dogovoreno", istaknula je Poklečki.

Iako rođen u obitelji umjetnika tražio drugi put

Alexander Calder rodio se 1898. u Lawntonu u Pennsylvaniji, kao drugo dijete slikarice Nanette Lederer Calder i kipara  Alexandera Stirlinga Caldera. Unatoč obiteljskoj tradiciji odlučio se za studij mehaničkog inženjerstva, koji će mu kasnije koristiti u radu s pokretnim skulpturama.

U međuvremenu je radio različite poslove - bio je inženjer, prodajni predstavnik, suradnik u osiguravajućem društvu, a u jednom periodu se zapošljava kao vatrogasac na teretnom brodu i plovi od New Yorka prema San Franciscu i Južnoj Americi.

Na jednom od tih putovanja je, probudivši se u ranu zoru, nakon što je vidio u isto vrijeme dvije ogromne kugle, crveno-žutu s jedne i srebrnu s druge strane broda, Sunce i Mjesec, donosi odluku da se ipak želi baviti umjetnošću.

Upisao je Art Students League u New Yorku i počinje raditi kao ilustrator za časopis National Police Gazette, za koji je ilustrirao i cirkuske nastupe s motivima koji su i kasnije bili važni za njegov rad..

Nakon što je otišao u Pariz, gdje pohađa Académie de la Grande Chaumière, tu preokupaciju nastavlja na svom amblematskom radu Cirkus, s kojim je godinama putovao održavajući performanse, pa ga se smatra i pretečom performansa.

Godine  1928. imao je prvu samostalnu izložbu skulptura od žice, koju koristi kao što umjetnici koriste olovku kod crteža, te se druži s Miróom koji je kao i Mondrian utjecao na boje u njegovom radu.

Museum of Modern Art, New York 1943. organizira veliku Calderovu retrospektivu, kojoj su kustosi Duchamp i Sweeney. Surađivao je na predstavama, filmovima, imao niz izložbi, među kojima je i  nastup na bijenalima u Veneciji, gdje je nagrađen te Sao Paulu, a u kamenoj kući u Sachéu u Francuskoj uređuje atelijer i radi na gvaševima.

Izrađuje brojne monumentalne skulpture za javne površine te zlaže u Amsterdamu, Londonu, New Yorku i Parizu, njegov je stabil postavljen na Olimpijskim igrama u Meksiku 1968. godine, a čak je oslikao i  interkontinentalni zrakoplov DC-8 tipa Braniff.

Whitney Museum of American Art 1976. organizira izložbu "Calder's Universe", a to je bila i godina njegove smrti.

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, rekao je, u ime pokrovitelja izložbe Grada Zagreba kako ta izložba potvrđuje da je Zagreb europski grad kulture,  a Umjetnički paviljon centar izvrsnosti kulture ne samo Zagreba i Hrvatske, nego i Europe.

Predstavnik generalnog sponzora, član Uprave Ine, Niko Dalić je obećao da će ta tvrtka i inače podupirati tako važne umjetničke projekte, izrazivši uvjerenje da će izložba posvećena Calderu doživjeti velik uspjeh.

Izložba, koja je dio ciklusa Umjetničkog paviljona “Najveći kipari 20. stoljeća”, bit će otvorena do 5. siječnja iduće godine. (Hina)

Opširnije




Uskoro: