" />
obavijest

Bug Future Show okupio više od dvije tisuće posjetitelja


vrijeme: 07.02.2019.
mjesto: Zagreb

Šesti Bug Future Show (BFS) u četvrtak je u zagrebačkom Kinu Europa okupio više od dvije tisuće posjetitelja te brojne domaće i predavače iz svijeta, na njemu su predstavljeni najnoviji tehnološki, komunikacijski i društveni trendovi, čime je potvrdio svoju međunarodnu razinu, ocjenjuju organizatori.

Organizatori BFS-a IT magazin Bug i brojni partneri nisu iznenađeni velikim odazivom publike, jer je ulaz besplatan, ali i stoga što se na BFS-u obrađuju ozbiljne teme i trendovi na dinamičan i zabavan način, što uz popularnost tehnologije, Interneta, društvenim mreža i sličnog pridonosi i velikom zanimanju, istaknuli su za Hinu direktor programa Dragan Petric i glavni urednik Buga Miroslav Rosandić,


"Svake se godine trudimo dovesti zanimljive govornike iz svijeta, pa tako ove godine uz ostale imamo i predavanje svećenika iz SAD-a koji je već poznat kao digitalni jezuit jer tehnološka dostignuća primjenjuje i dijeli sa svojim kolegama, ali i ljudima koji posjećuju crkvu te radi i kao novinar", istaknuo je Petric.

 

No, dodaje i kako sada s tako velikim brojem posjetitelja, kojih je oko 500 više nego lani, moraju ozbiljno razmisliti da se BFS preseli u veći prostor.

 

Osim predavanja na BFS-u će se tijekom cijelog dana održavati i brojne radionice, panel rasprave, susreti ljubitelja tehnologije, dogovarati i poslovi, a sve prati i zabavni program s puno video, youtube, dokumentarnih i promotivnih filmova te glazbe, što, po ocjeni struke i publike, taj show čini ne samo jedinim takvim tehnološko-zabavnim događaje u ovom dijelu Europe, nego i jedinstvenim po konceptu.

 

Jedna od značajnijih tema kojom se BFS bavi i ove godine su influenceri i način na koji oni postaju sve važniji za poslovanje, uz poruku da "danas praktički svatko može postati influencer, ako mu u tome pomogne menadžer koji se u to razumije".

 

Raspravljalo se i o aktualnoj temi sve većeg odlaska developera iz Hrvatske, što otvara problem gdje pronaći nove.

 

Predstavnici uspješnih hrvatskih IT i gaming tvrtki, od Nanobita preko Spana do Asseca i drugih, smatraju kako se najčešće odlazi zbog velikih poreznih opterećenja u zemlji, što umanjuje i plaće, ali i zbog boljih mogućnosti napredovanja u struci i pronalaženju novih poslova. Složili su se i da po tom pitanju ne očekuju puno od države i Vlade.

 

Predstavljeno je i istraživanje Buga i partnera o tome što ljudi u Hrvatskoj misle o budućnosti, pri čemu je oko 64 posto ispitanika izrazilo nadu, a oko 25 posto njih strah za budućnost.

 

Svi, pak, vjeruju da će se između 2030. i 2050. dogoditi najveće promjene u svijetu i življenju, uključujući i vožnju autonomnim automobilima.

 

Za robote pak nisu uvjereni da će preuzeti ljudske poslove, što se kosi s ocjenama stručnjaka da će zbog nove automatizacije odnosno digitalizacije bez posla ostajati brojni administrativci i procesni radnici, ali ne i primjerice učitelji, medicinske sestre i stomatolozi.

 

Kao jedinstveni tech lik na svjetskoj sceni predstavljen je digitalni jezuit odnosno jezuitski svećenik padre Robert Ballecer, Amerikanac filipinskog podrijetla, koji je u uvodnom predavanju na BFS-u naglasio da je oduševljen hrvatskom IT zajednicom, o čemu nije znao gotovo ništa, iako je u Hrvatskoj, u Splitu već bio i prije.

 

U predavanju naslovljenom "kraj svega što poznajemo", Ballecer je govorio o tehnološkim trendovima poput umjetne inteligencije, koja ima sve veću primjenu i postaje nezaobilazna, ali to, po njemu, može usporavati inovacije i kreativnost.

 

Smatra i da će sada još iznimno popularne društvene mreže zbog nedostatka kontrole, sigurnosti i lažnih vijesti i objava doći svome kraju, a opasnost može biti i u tehnologiji  IoT-a (internet stvari) jer sve veći broj povezanih uređaja na internetskim platformama donosi i teže održivu zaštitu, što će se morati riješiti.

 

"Glavni tehnološki trendovi zadnjih godina puno su obećavali, ali i nisu se baš ostvarivali niti bili realni, poput primjerice pametnih domova i kriptovaluta, jer su izostale praktičnost i upotrebljivost. Sigurno će trebati još istraživanja za veću primjenjivost tehnologija pa i u medicini, gdje su možda i najuspješnije primjene tehnoloških dostignuća i najkorisnije, za sada", poručio je Ballecer. (Hina)
 

(R.P.B., 08.02.2019)