obavijest

Predstavljena Hrvatska tehnička enciklopedija LZMK


vrijeme: 10.12.2018.

Prvi svezak Hrvatske tehnička enciklopedije Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža (LZMK), projekta kojim se prvi put enciklopedički obrađuje povijesti i sadašnjosti tehnike u Hrvatskoj, s ciljem podizanja svijesti o bogatoj hrvatskoj nacionalnoj tehničkoj baštini, predstavljena je u ponedjeljak u auli Sveučilišta u Zagrebu. 

Enciklopedički projekt, koji će obuhvatiti četiri svezaka, razvija se u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti (HAZU) i Akademijom tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ).

Njime se obrađuje povijest i razvoj tehnike na području današnje Hrvatske, od pretpovijesti do suvremenosti, a najšira područja tehnika sagledana su, ne samo iz tehničkoga već iz kulturnopovijesnoga, gospodarskoga, sociološkoga i drugih gledišta.

Prvi svezak obuhvaća područja strojarstva, prometa, pomorstva, brodogradnje, zrakoplovstva, vojne tehnike. Na 815 stranica obuhvaćeno je 993 članaka, s oko 60 tisuća redaka i dvije tisuće ilustracija. Na tom je izdanju radilo devedesetak suradnika.

Enciklopedija je oblikovana kao usporedno mrežno (online) i tiskano izdanje - mrežno izdanje Portal hrvatske tehničke baštine, obogaćeno je dodatnim sadržajima i prednostima novih informacijskih tehnologija, a svako od četiri sveska tiskanog izdanja obradit će jednu zaokruženu tematsku cjelinu.

Antun Vujić, glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, rekao je kako je Hrvatska tehnička enciklopedija ona vrsta djela koja spaja suvremene potrebe s vlastitim utemeljenjem i koja će naći svoj krug korisnika, ne samo u području onih koji se bave pojedinim područjima znanosti, nego i šire zainteresiranima za povijest opće kulturne baštine.

Podsjetio je kako Leksikografski zavod ima znatna iskustva s tehničkom kulturom i obrazovanjem - prva Tehnička enciklopedija počela je izlaziti 1963. i izlazila je do 1997. godine, no od 2000. se osjetila potreba za aktualizacijom tehničkog područja.

Smatra da je ta enciklopedija specifična, ne samo po novim spoznajama i razlikama do kojih je došlo u proteklih 20 godina, nego i u načinu izvedbe. "Dogodile su se goleme promjene, ne samo u području tehnike i tehnologije, već i u namjeni enciklopedije, ona se treba mijenjati i zato smo s ovom enciklopedijom uspjeli prvi put ostvariti da se ona istodobno radi u knjižnom i elektroničkom obliku", rekao je.

Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu govorio je o važnosti hrvatske tradicije u odabiru tehničke terminologije koja se vidi i u ovoj enciklopediji. "Tradicija hrvatskog naroda je da je uvijek mogao naći mjeru između stranih i prevedenih izraza, to je naša baština, koju treba njegovati s modernom stručnom terminologijom", istaknuo je.

Boras smatra kako se kroz tehničko područje promiče terminologija koja je "pametna, zdrava i razvija se", te daje mogućnosti razvoja nove terminologije koja je otvorena za budućnost. "Ona ne troši hrvatske izraze na bilo što, nego samo na ono što je važno", dodao je.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić kaže kako je, uz to što se objavljuje u elektronskom i tiskanom obliku, hvalevrijedno što Hrvatska tehnička enciklopedija obrađuje pojedina područja.

"Kada se ta enciklopedija  čita vidimo da ona nije samo štivo tehničkih znanosti, nego opće kulture, o zbivanjima u povijesti Hrvatske, važnim imenima hrvatskih znanstvenika i stručnjaka, kao i strancima koji su ovdje živjeli i radili", napomenuo je.

Po njegovim riječima, tehnička baština bila je u zadnjih dvadesetak godina prilično zanemarena, što se vidi i po tome, primjerice, među značajnim političarima ili državnim službenicima nema osoba s tog područja.

"Opasno je u razvoju društva ako tehnološki zaostajemo, to može biti nenadoknadivo, tako da i ova enciklopedija ide u smjeru da se podigne svijest o tehnologiji o kojoj svi ovisimo", ustvrdio je Kusić.

Predsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske Vladimir Andročec kaže kako je važno da čitatelji vide što je hrvatski doprinos  u razvoju tehnike i tehnologije, kao i koliko je truda u njezino stvaranje uloženo, a čemu su doprinijeli i članovi Akademije tehničkih znanosti.

Mislav Grgić, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, govorio je o povijesti Tehničke škole koja slavi stotu obljetnicu osnutka, u povodu čega je organizirana promocija Hrvatske tehničke enciklopedije.

Tehnička visoka škola osnovana je 1918. u Zagrebu te je naredne godine u njoj započela nastava u četiri odsjeka. Kao Tehnički fakultet 1926. ušla je u sastav Sveučilišta u Zagrebu te danas djeluje 12 fakulteta s tehničkih područja, ali ta se struka njeguje i na drugim fakultetima.

"Inženjerstvo i tehnika su u proteklih sto godina promijenili svijet u kojem živimo, razvoj znanosti i tehhnologije je toliko sveobuhvatan i brz da je izmijenio naš život svakodnevni život", ustvrdio je Grgić, dodavši da bi se, kada ne bi bilo inženjera, vratili u kameno doba, ne bi imali medicinske uređaje, robote, automobile, avione, suvremene ceste, mobitele.

"Da nema inženjera ne bismo beskonačnu maštu i stvaralačke ljudske ideje mogli pretvoriti u stvarnost. Hvala što i kroz ovu enciklopediju podržavate inženjerstvo u Hrvatskoj", poručio je.

Glavni urednik Hrvatske tehničke enciklopedije Zdenko Jecić rekao je kako su rezultate rada željeli objavljivati u formi prilagođenoj današnjem vremenu, pa će se mrežne stranice obogaćivati člancima i ažurirati će se postojeći, a imat će i dodatne rurike i sadržaje.

Na mrežnim stranicama je objavljena i digitalizirana inačica Tehničke enciklopedije (1963‒97) Leksikografskog zavoda, kojega se posljednji svesci mogu nabaviti samo u antikvarijatima. 

Namjerava se i napraviti virtualno središte koje će povezivati digitalizirane dokumente i multimedijske sadržaje hrvatskih muzeja, arhiva, knjižnica i drugih institucija koje čuvaju građu o hrvatskoj tehničkoj baštini. (Hina)
 

(D.H.F., 11.12.2018)