Nakladnik Disput objavio je hrvatski prijevod 'Knjige apokrifa' Karela Čapeka u kojoj taj vrsni češki pripovjedač i humorist temeljne priče zapadne civilizacije, poput onih iz Biblije ili grčke mitologije, ali i književnosti, podvrgava vlastitoj duhovitoj interpretaciji.
vrijeme: 04.03.2021.
Umjesto religijsko-mitskih tumačenja ili kanonskih književnih čitanja punih tragedije i patosa, Čapek u središte svojih apokrifa stavlja čovjeka i njegovu grešnu, neodlučnu, smiješnu, ali vrlo nam dobro znanu i blisku prirodu, stoji u najavi.
Prometej kojemu suvremenici sude zbog dalekosežno opasne igre s vatrom, junaci Trojanskog rata lišeni mitološke šminke, Aleksandar Veliki koji od svoga učitelja Aristotela traži da filozofski obrazloži njegovo proglašenje bogom, Arhimed koji odbija ponudu rimskoga stožernog satnika da vlada svijetom i time potpisuje svoju smrtnu presudu, samo su neki od velikih i malih ljudi koji u ovoj bisernoj humornoj "Knjizi apokrifa" istinskog erudita Čapeka ironično otkrivaju skrivene detalje poznatih povijesnih događaja, odnosno priča koje su kreirali ili su u njima (tobože) sudjelovali.
Čapekovi su junaci i Abraham koji ni uz najbolju volju ne nalazi deset pravednika koji bi spasili Sodomu i Gomoru, uskrsnuti Lazar koji se boji još jednom umrijeti, jedan običan pekar koji onoga što s pet kruhova nahrani pet tisuća ljudi optužuje da pekarima uništava obrt, neki Prokopije koji crkvenog i umjetničkog autoriteta nagovara da spriječi uništavanje ikona i pritom ostaje zabezeknut igumanovim promišljanjima o umjetnosti i politici, prosjak redovnik Franjo koji spasi nekog psa i njegove vlasnike ohrabri na praštanje, jedan danski kraljević kojega mori pitanje biti glumac ili pisati ili voditi narod, slavni i bezobzirni razvratnik don Juan koji na samrti priznaje da nikad nije do kraja bio muškarac, jedan mladi engleski plemić koji u Veroni saznaje da priča o Romeu i Juliji nije ista kao ona koju je gledao iz prvog reda kazališta, Napoleon koji u dubini duše misli da nikad nije prestao biti dječak…
"Knjiga apokrifa" ovjerava Čapeka kao vrsnog pripovjedača te kao velikog erudita, humanista i humorista. Grabeći iz bazena književne tradicije, povijesti religije i mitologije, Čapek na motivima poput uništenja Sodome i Gomore, nesretne ljubavi Romea i Julije ili Isusovih čuda gradi pripovijesti u središtu kojih se nalazi ljudska priroda u svoj svojoj šarmantnoj i bliskoj nam nesavršenosti.
Prijevod s češkog potpisuje Dubravka Dorotić Sesar. (Hina)
