Nakladnička kuća V.B.Z. u drugoj godini svojeg projekta 'Na margini' objavila je deset knjiga manje zastupljenih književnih vrsta, žanrova i iskustava iz pera nagrađivanih europskih autora, među kojima i dva prijevoda hrvatskih autora na strane jezike.
vrijeme: 25.02.2021.
Biblioteka
"Na margini" jedinstveni je trogodišnji projekt izdavačke kuće V.B.Z. pod pokroviteljstvom programa Kreativna Europa Europske unije. Projekt je stvoren kako bi se hrvatske čitatelje upoznalo s nekim od vrhunskih djela europskih književnosti koja otvaraju teme o problemima s kojima se suočavaju marginalizirane društvene skupine i istodobno promovirala hrvatska književnost na stranim jezicima.
Pod motom "Prepoznaj sebe u njemu i njoj koji nisu poput tebe i mene" (Carlos Fuentes), projekt obuhvaća objavljivanje, promociju i distribuciju 30 visokokvalitetnih književnih djela, najvećim dijelom manje zastupljenih književnih vrsta - grafičkih romana, poezije, dječje književnosti i kratkih priča.
U 2020. godini, drugoj godini projekta, objavljeno je deset knjiga s fokusom na ženske glasove i iskustva te prijevode domaćih autora na strane jezike.
"Sve su to priče koje zaslužuju da ih se čuje: većina njih razbija stereotipe i progovara o temama o kojima se dugo šutjelo", ističu iz V.B.Z.-a.
Tri nagrađivana grafička romana mladih europskih autorica daju glas žrtvama seksualnog uznemiravanja, tinejdžericama i ženama starije dobi. Strip "Shvati to kao kompliment" britansko-rumunjske autorice Marie Stoian progovara o seksualnom nasilju i podsjeća sve nas da seksualno uznemiravanje nikad nije kompliment.
Grafički roman "Mi žene smo uvijek dobro" Ane Penyas, dobitnik španjolske Nacionalne nagrade za strip, hommage je svim onim nevidljivim i ušutkanim ženama starije generacije koje su svoj život podredile drugima, uvijek kao nečije supruge, majke ili bake. Višestruko nagrađivan strip za mlade "Psst" norveške autorice Magnhild Winsnes na originalan način prikazuje osjetljivo razdoblje odrastanja između djetinjstva i puberteta i sve one burne emocije koje ga prate.
"Gramatika svjetla" zbirka je pjesama jedne od najpoznatijih suvremenih svjetskih pjesnikinja Carol Ann Duffy. Pjesme ove škotske pjesnikinje hrabar su i originalan prilog britanskoj i svjetskoj poeziji. "Nikamo ne idem" zbirka je priča makedonske i regionalne književne zvijezde Rumene Bužarovske koja progovara o ljudima koji traže bolji život u emigraciji te postavlja pitanje prolaze li ga uistinu ondje.
Knjige o Muminima finske autorice Tove Jansson klasici su dječje književnosti i omiljene knjige milijuna djece širom svijeta. Roman "Mumini i velika poplava" govori o upornosti i optimizmu Mumina i u najvećim nevoljama. "Nevidljivo dijete" jedna je od najpoznatijih pripovijetki dječje književnosti koja progovara o svojoj onoj "nevidljivoj djeci", utišanoj i ustrašenoj, kojima su potrebni ljubav i pažnja. "Ako su ljudi dovoljno često uplašeni, ponekad postanu nevidljivi", citat je Tove Jansson iz priče "Nevidljivo dijete".
"Magnetno brdo" Réke Mán-Várhegyi dobitnik je Europske nagrade za književnost i knjiga koju su kritičari prozvali mađarskim romanom #metoo pokreta.
U sklopu projekta, dva su romana hrvatskih književnika zaživjela u novim prijevodima. Roman "Katarina Velika i Mala" Olje Knežević, dobitnik VBZ-ove nagrade za najbolji roman 2019 godine, u suradnji s izdavačkom kućom Istros Books objavljen je u Velikoj Britaniji gdje je dobio niz izvrsnih kritika. Svoj put u svijetu pronalazi i "Brdo" Ivice Prtenjače, također dobitnik VBZ-ove nagrade: nakon prijevoda na engleski jezik, preveden je i na njemački u suradnji s austrijskim izdavačem Folio Verlagom.
"Ovih deset knjiga govori o pravu svakog ljudskog bića da bude vidljivo i da se njezin ili njegov glas čuje. Poslušajmo njihove priče", poručuju iz V.B.Z.-a.
Projekt se u trećoj godini održavanja nastavlja pod egidom "Manjinski izvještaj", s fokusom na književna djela koja daju glas seksualnim, dobnim i vjerskim manjinama te ljudima invaliditetom. (Hina)
