Ministarstvo kulture i medija donijelo je rješenje kojim se utvrđuje se da 'Samoborska kremšnita: prenošenje umijeća, praksi i tradicije slastičarskoga obrta' ima svojstvo nematerijalnoga kulturnog dobra sukladno sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
vrijeme: 04.02.2021.
Samoborska kremšnita: prenošenje umijeća, praksi i tradicije slastičarskoga obrta
Kremšnita (njem. Cremeschnitte) je slastica od lisnatoga tijesta i kreme od tučenih jaja poznata pod raznim nazivima i inačicama na širokom području srednjoeuropskih i mediteranskih zemalja. Jedna je od najpoznatijih inačica u Hrvatskoj samoborska kremšnita. Samobor je gradić bogate kulture i povijesti, obrtnički i turistički centar. Slastičar Đuro Lukačić (1909. – 1996.), na temelju poznatih recepata zagrebačkih slastičarnica (Kostinčer, Hajoš i druge), osmislio je 1920-ih vlastitu recepturu slastice za slastičarnicu na samoborskom trgu u vlasništvu njegova brata Marka Lukačića kamo se uvriježilo među Samoborcima nedjeljom, nakon ručka, dolaziti na kremšnite. Tih godina Samobor postaje poznato izletište, posebice Zagrepčana, planinara i izletnika. Zbog svoje jednostavnosti, prirodnoga okusa i kakvoće slastica je postala poznata u Zagrebu i okolici pod nazivom “samoborska kremšnita”.
Đuro Lukačić po odlasku u mirovinu 1966. pomaže u izradi slastica sve do 1994. godine, a dvije slastičarke, Branka Žganjer i Višnja Vukmanović prenose izvorni recept u Kavanu “Livadić” i u slastičarnicu “U prolazu”. Tradicija izrade samoborske kremšnite njeguje se u današnjim samoborskim slastičarnicama u kojima su izradu preuzele slastičarke, a originalni recept je ponešto preoblikovan u omjerima sastojaka. Građani Samobora, današnji gosti, planinari i izletnici najčešće jedu još svježe i tople kremšnite zbog velike potražnje. Samoborske kremšnite nose se za dar, naručuju za različite prigode i svečanosti, različita događanja, daruju se prijateljima i poslužuju uglednim gostima. Samoborcima su kremšnite ponos, ovom slasticom otvaraju “sva vrata” pa čak se smatra da se problemi i nesuglasice mogu riješiti darivanjem ili pozivom na kremšnite. Kremšnita je postala dijelom građanskoga identiteta Samobora, opjevana je u pjesmama, osobito dječjim, a najpoznatija je učitelja i književnika Josipa Jože Prudeusa: “Praviti je kak se šika, kraljevskemu gradu dika, zmislili je meštri stari pak recepta pucam dali. Drugi sikak mudrovali i navek se zanitali: zmešali su čudaj jajcov za krem-kitu žutih zajcov. Sanoborska kremšnita kraljica svih slastica! Sanoborska kremšnita Sanobor proslavila.“ Stihove je uglazbio Ante Dujmović pa se u izvedbi samoborske pjevačice Vlatke Burić, gotovo svakodnevno može čuti u programu Samoborskoga radija. U svrhu prezentacije samoborskih kremšnita osmišljena je manifestacija Dani samoborskih kremšnita, a prenošenje znanja i vještina izrade i prezentacije nastavlja se kroz obrazovanje u strukovnoj školi i lokalnim slastičarnicama.
Ovim se rješenjem štite vještine i prakse izrade samoborske kremšnite koja je nastala prenošenjem znanja i vještina izrade slastice s generacije na generaciju: sa zagrebačkih na samoborskoga slastičara Đuru Lukačića, na njegove učenice, slastičarke Branku Žganjer i Višnju Vukmanović te dalje na njihove učenike i učenice. Praksa i vještina izrade ove slastice ukorijenjena je i srasla u zajednicu, a već gotovo stoljeće govori o prenošenju vještine izrade, ali i tradicije konzumacije baš u samoborskim slastičarnicama, interakciji izletnika i posjetitelja, ljubitelja prirode i povijesti grada. Samoborska kremšnita jedan je od elemenata oblikovanja identiteta i kontinuiteta mjesta. Postala je dio zajedničke memorije, građanskoga identiteta i načina života lokalne zajednice i posjetitelja Samobora te je neodvojiva cjelina koju čine kulturni prostor prenošenja i očuvanja znanja i praksi. Stoga zavređuje upis u Registar nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Prema ovom rješenju, nositelji dobra dužni su provoditi mjere zaštite radi njezina očuvanja, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i svim propisima koji se odnose na kulturna dobra, pridržavajući se njegove povijesno-tradicijske matrice i pojavnosti.
Popis nositelja:
1. Kavana „Livadić“ (Livadić Samobor d.o.o.), Trg kralja Tomislava 1, 10430 Samobor
2. Slastičarnica „U prolazu“ ( Sam.-Kol.d.o.o.), Trg kralja Tomislava 6, 10430 Samobor
