Preskočite na glavni sadržaj

Izložba Roberta Budora u Galeriji Vladimir Filakovac

U Galeriji Vladimir Filakovac, Dubrava 51 a, otvara se 16. studenog, u 19 sati, izložba crteža Roberta Budora pod nazivom 'Mediteranski ciklus'. Izložba će biti otvorena do 2. prosinca 2020.!
vrijeme: 16.11.2020.
url: http://www.ns-dubrava.hr/

Izložbu će otvoriti Svebor Vidmar, voditelj Galerije Vladimir Filakovac.
 
Obrisi mediteranskog krajolika
 
Kako uspješno nacrtati zlaćane zrake sunca, miris smilja i morske soli što se širi škrtim prostranstvom uz razvedenu obalu ili ljetnog povjetarca koji nježno dodiruje krošnju stoljetnog stabla? Takav nam se zadatak na prvi pogled čini nemoguć, ali ne i za akademskog slikara Roberta Budora, jer je sve te raznolike motive pretočio u snažan i ekspresivan likovni izraz.

Umjetnik u ciklusu crteža, s kojim je zaokupljen posljednjih deset godina, minuciozno konstruira intimistički pejsaž spletom vibrantnih linija različitih debljina, gubeći pritom upečatljivu opisnost samog motiva u korist naglašene, ritmizirane, apstrahirane strukture. Tek u pokojem djelu vidljiv je obris drveta, smokve ili masline. No, sve to djeluje dinamično, podređeno cjelovitoj kompoziciji koja se širi izvan zadanog formata. Samu svjetlost autor postiže gradacijom prepoznatljivog crtovlja, a ona nam izdaleka izgleda poput organskog rastera, ocrtavajući iskreno svoja unutarnja stanja. Tako
Mediteranski ciklus postaje svojevrsni umjetnikov duhovni likovni zapis o promišljanjima vezanim za snagu prirode koja ga neprestano fascinira i inspirira, i u tom se skladnom životnom ciklusu kontinuirano rađa, sazrijeva, odumire i obnavlja.

Gledajući te razigrane teksture, podsjećaju nas na notne zapise koji su u suglasju s oporim mediteranskim prostorom, čije vizualno siromaštvo obogaćuju zvuci tamošnjih nevidljivih zrikavaca, skrivenih u suhoj travi pokraj kamenih, rukom građenih, nepravilnih suhozida, prikrivajući pritom u daljini šum valova koji se razbijaju o stijene. U toj simboličnoj eufoniji zvukova Budorove linije snažno i ekspresivno progovaraju o autentičnoj prirodi, sačuvanoj od ljudske ruke, čime njegov opus poprima i utopijsko htijenje da se vratimo prirodnim korijenima u kojima prevladava neokaljana ekologija duha. Budor se ne libi dati svojim "živčanim crtežima", kako ih je nazvao književnik Željko Ivanjek, i lirsku notu, odajući počast virtuozima kao što su Alberto Giacometti i Cy Twombly.

Spajajući tako tradiciju i suvremeni pristup u rekonstrukciji doživljene flore mediteranskog krajolika, Budor svojim unutarnjim nervom s lakoćom oživotvoruje trenutke koji su na njega ostavili brojne, neizbrisive tragove, formirajući ga u vrhunskog crtača. On svojim upečatljivim stvaralaštvom, uz bogat slikarski i kiparski opus, analitički propituje neke više istine, u traženju vlastitog, egzistencijalnog bitka. Na kraju, njegova crno-bijela maslina biblijskog karaktera, ima više značenja, postavši prepoznatljivim likovnim sinonimom za vječnost kojoj svi težimo.
 
Svebor Vidmar