Poziv na sudjelovanje na simpoziju povodom 100. obljetnice rođenja Ivana Rabuzina (1921.-2021.)

Simpozij je posvećen životu i radu jednoga od najvećih hrvatskih naivnih umjetnika, Ivana Rabuzina (Ključ, 1921. – Novi Marof, 2008.), međunarodno poznatog po slikama inspiriranim prirodom, odnosno pejzažem rodnog kraja, koje je transformirao u simboličke vizije kozmičke harmonije i božanskog reda.

Klasik svjetske naive i jedan od najeminentnijih lirskih umjetnika 20. stoljeća, Ivan Rabuzin rođen je 27. ožujka 1921. u Ključu, kod Novog Marofa. Slikar je karakterističnih lirskih, idealiziranih pejzaža, koji se temelje na nizanju krugova i kružnih oblika, a zrače optimizmom i duhovnošću. Svojim originalnim slikarskim vizijama prirode dao je izniman doprinos naivnoj umjetnosti u svijetu te ga mnogi smatraju uz Henrija Rousseaua najvećim naivnim umjetnikom uopće. Među naivnim umjetnicima izdvaja se osobitom modernošću svoga likovnog izraza, koja se očituje u specifičnoj stilizaciji i apstrahiranju oblika, odnosno svođenju na geometrijske oblike. Zbog toga njegov opus pripada ne samo najboljim tekovinama naivne već i moderne umjetnosti.

Priroda odnosno pejzaž rodnog kraja poslužili su kao inspiracija i nizu drugih naivnih umjetnika (npr. Ivanu Generaliću, Ivanu Lackoviću), najčešće kao polazište koje su svojim vizijama transformirali u metaforične i imaginarne prizore, koji su ipak zadržali tragove stvarnog lokalnog ishodišta.
U hrvatskoj modernoj umjetnosti, pejzažu se pristupalo u postimpresionističkoj i realističkoj maniri (Celestin Medović; Menci Klement Crnčić) te redukcionistički u duhu nove modernističke estetike (Emanuel Vidović). Kolorističke osobitosti pejzaža promišljane su kao moguće izvorište "nacionalnog" izraza (Ljubo Babić, Vladimir Becić), a u pojedinim opusima specifičan lokalni pejzaž odigrao je važnu ulogu u pronalasku vlastitog "znaka" odnosno stila (Oton Gliha, Frano Šimunović). U širokom rasponu od figurativnog preko asocijativnog do apstraktnog, hrvatsko moderno slikarstvo dakle zadržava čvrste veze s ishodištem u stvarnosti lokalnog pejzaža odnosno prirode.

Tema pejzaža prisutna je u repertoaru pojedinih pravaca umjetnosti 20. stoljeća (npr. ekspresionizma i kubizma). Također je, osim u slikarstvu, naglašeno zastupljena i u mediju fotografije (npr. Ansel Adams, Sebastião Salgado). Odnos prema prirodi kao tema par excellence posebno je došao do izražaja u pokretu land art-a (Richard Long, Walter de Maria, Robert Smithson), fokusiranom na umjetničke intervencije u prirodi ili unošenje prirodnih elemenata u izložbene prostore, odnosno na specifične akcije dokumentirane fotografijom. Land art je označavao neku vrst "povratka prirodi", a za land art umjetnike interakcija s elementima iz prirode nerijetko je imala ulogu meditacije i revitalizacije. U kontekstu umjetnosti 21. stoljeća i nadiranja distopijskog imaginarija devastiranih i dehumaniziranih krajolika (npr. Michael Kerbow), tema prirode ponovo se aktualizira.

Pored teme tehnološkog napretka, koja je snažno obilježila umjetnost 20. stoljeća, odnos čovjeka i prirode pokazao se kao svevremenska, neiscrpna tema, koja dobiva novu važnost s porastom ekološke svijesti o stanju svijeta danas.

S obzirom da je simpozij posvećen 100. obljetnici rođenja Ivana Rabuzina, posebno pozdravljamo prijavu izlaganja koja nude:
-  nova čitanja i interpretacije Rabuzinovih djela, tema, motiva, simbola i radnih procedura
-  istraživanja Rabuzinove povezanosti sa suvremenim kontekstom, drugim umjetnicima i povjesničarima umjetnosti
-  radove koji se bave mapiranjem pozicije Rabuzinove poetike na umjetničkoj i kulturnoj sceni.

Također su dobrodošla izlaganja koja:
- istražuju i interpretiraju rad drugih istaknutih umjetnika 20. stoljeća koji su prirodu tretirali kao svoj glavni ili ekskluzivni motiv ili simbol, neovisno o sredstvu ili tehnici kojima su se poslužili za prijenos svoje poruke.

Simpozij organizira Hrvatski muzej naivne umjetnosti, a održat će se 25. i 26. ožujka 2021. u dvorani Matice hrvatske u Zagrebu (Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4), s izletom za sudionike u Ključ i Novi Marof 27. ožujka 2021. u organizaciji Pučkog učilišta Novi Marof.

Članovi Organizacijskog odbora simpozija su: akademik Tonko Maroević, dr. sc. Petar Prelog, dr. sc. Ivana Mance i dr. sc. Svjetlana Sumpor.

Službeni jezici simpozija su engleski i hrvatski. Trajanje izlaganja ograničeno je na 20 minuta. Kotizacije za sudjelovanje nema. Organizator simpozija nije u mogućnosti sudionicima nadoknaditi putne troškove i boravak u Zagrebu.

Molimo zainteresirane da prijedloge izlaganja, s imenom, prezimenom i afilijacijom izlagača te naslovom i sažetkom izlaganja (od 1200 do 1800 znakova), pošalju koordinatorici simpozija dr. sc. Svjetlani Sumpor na adresu: svjetlana.sumpor@hmnu.hr do 1. listopada 2020. Rok prijave sudjelovanja na simpoziju produljuje se do 1. studenog 2020.

Sažeci radova prihvaćenih za izlaganje bit će objavljeni u Knjižici sažetaka. Sva će izlaganja sa simpozija biti recenzirana i objavljena u Zborniku radova sa simpozija Ivan Rabuzin i simbolika prirode u umjetnosti 20. i 21. stoljeća.