Izložba 'Tajne željeza' Muzeja grada Koprivnice gostuje od 10. rujna do 11. listopada u Muzeju grada Zagreba. Autori izložbe su Ivan Valent, Robert Čimin, Tajana Sekelj Ivančan, Tena Karavidović, a kustosica gostujuće izložbe je Aleksandra Bugar.
vrijeme: 10.09.2020.
mjesto: Zagreb; Muzej grada Zagreba, Opatička 20
Željezo kao materijal kojim su naši preci kroz više arheoloških i povijesnih razdoblja oblikovali predmete korištene u svojoj svakodnevici oduvijek je plijenilo pozornost stručne i znanstvene javnosti na čitavom Europskom kontinentu. Proces dobivanja željeza iz željezne rude koja se nalazi u prirodi zahtjevan je postupak koji je podrazumijevao dobro poznavanje čitavog procesa, od pronalaska i prikupljanja kvalitetne rude u prirodi, preko izgradnje talioničkih peći koje su mogle biti različitog oblika, pa sve do samog procesa taljenja u kojem se na visokim temperaturama ekstrahirao poluproizvod (spužvasto željezo, eng. iron bloom). Sam proces nije završavao na ovom stupnju jer se u dobivenom poluproizvodu nalazilo još dosta nečistoća koje su se u daljnjem postupku primarnog kovanja izdvojile te je tek takav produkt bio pogodan za obradu i oblikovanje predmeta od strane majstora-kovača.
Čitav taj proces zahtijevao je dobro poznavanje svih etapa rada, znanje koje se zasigurno prenosilo s generacije na generaciju, a ponekad je skrivalo i neke tajne koje su znali samo iskusni majstori-talioničari.
Prisutnost predmeta vezanih uz talioničku djelatnost na nekoliko arheoloških nalazišta u Podravini kao i rezultati svih provedenih arheoloških istraživanja, potakli su prijavu interdisciplinarnog znanstveno-istraživačkog projekata “Proizvodnja željeza uz rijeku Dravu u antici i srednjem vijeku: stvaranje i transfer znanja, tehnologija i roba” na fondaciju Hrvatske zaklade za znanost. Projekt akronima TransFER provodi se od 2016. godine u suradnji više institucija i pojedinaca: Instituta za arheologiju kao nositelja, Muzeja grada Koprivnice, Muzeja grada Zagreba, Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta, Metalurškog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te kolega iz Slovenije. Sam projekt ima tri osnovna cilja: 1) definirati podrijetlo željezne rude i potrebnih resursa (glina, voda, drvo); 2) definirati tehnologiju obrade željezne rude kroz razdoblja i intenzitet te proizvodnje; 3) definirati utjecaj proizvodnje željeza u kontekstu socio-kulturološkog okružja i interakcija ljudi i roba.
Arheološkim istraživanjima pronađeno je više različitih peći u Podravini. To je potaklo na razmišljanje o razlicčtim tehnološkim rješenjima pri taljenju željezne rude u različitim razdobljima, odnosno o drukčijem postupku u obradi dobivenog poluproizvoda. Tehnološki proces taljenja mogao je biti proveden u jamskim pećima ili pećima na istek kakve su pronađene na lokalitetima Virje – Volarski breg i Sušine te Hlebine – Velike Hlebine, dok nam o daljnjoj obradi dobivenog poluproizvoda rječito govore peći s nalazišta Hlebine – Dedanovice. Izložbom „Tajne željeza“ predstavljeni su upravo ovi lokaliteti. O povezanosti korištene željezne rude močvarnog tipa i poluproizvoda, odnosno gotovog predmeta, ukazuju provedene minerološke i geokemijske analize. Poradi boljeg razumijevanja samog talioničkog procesa i primarne obrade željeza, nekoliko je suradnika na projektu TransFER sudjelovalo na radionicama eksperimentalnog taljenja i kovanja u Češkoj i Mađarskoj, što nas je ohrabrilo u organiziranju nekoliko vlastitih radionica u okviru manifestacije Renesansni festival u Koprivnici. Na kraja, ali ne manje važno, valja istaknuti da su na svim do sada istraženim arheološkim nalazištima pronađeni ostaci stambenih objekata i drugih naseobinskih struktura koji su pratili i podupirali ovu proizvodnu djelatnost. Prema sadašnjim spoznajama možemo tako pratiti kontinuitet ove gospodarske djelatnosti na području Podravine od 4./5. stoljeća do 8. i u 9. stoljeće.
“Nadamo se da smo gostujućom izložbom „Tajne željeza“, prvotno postavljenoj u Galeriji Koprivnica, posjetiteljima Muzeja grada Zagreba dočarali sve postupke obrade željeza na području Podravine tijekom više arheoloških i povijesnih razdoblja te otkrili neke male i velike tajne koje se kriju iza svakog željeznog uporabnog predmeta korištenog u predindustrijsko doba na ovim prostorima.”
Slični su nalazi poznati i u okolici Zagreba, što će zasigurno dodatno zainteresirati publiku. Katalog „Tajne željeza“, koji prati ovu izložbu, inspirativno je štivo u kojem su svi autori izložbe dali obol ovoj temi opširnijim tekstovima. Istovremeno s otvorenjem izložbe u Zagrebu se održava i 7. Međunarodni skup srednjovjekovne arheologije pod nazivom „Tajne željeza – od sirovine do željeznog predmeta“ u organizaciji Instituta za arheologiju i Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Željezo zasigurno krije još pokoju tajnu koju nam tek predstoji otkriti u budućim, planiranim interdisciplinarnim istraživanjima.
