Knjigu, koja tematizira motive ljepote prirode, ekumenizam i postojanost ljubavi, uredio Boris Domagoj Biletić, a prvi je put objavljena 2004. godine.
Sve je to provučeno kroz lik Jacinte Kunić Miović, koja je čekala svoga muža pomorca, a u tom iščekivanju isplela goblen s likom Bogorodice od Škrpjela.
U taj je goblen, kao mlada žena utkala svoju mladenačku kosu, a potom i svoje sjedine te svilu, zlato i srebro.
Jacinta Kunić Miović je paradigmatični lik "jake žene", koja je svoju postojanost u vjeri, ljubavi i nadi iskazala pobjedom nad vremenom, čekajući muža pomorca 25 godina, prignuta nad tkanjem goblena s Gospinim likom.
Goblen je dovršen 1818. godine, no Jacintin se muž nije vratio, ali je njezino čekanje u vjernosti nadvisilo okvire vremena, šireći prostore ljudskoga srca kroz doziv vječnosti, ističe nakladnik.
Otočić Gospa od Škrpjela, nadomak Perasta, Gospin je školj u Bokokotorskome zaljevu, napominje nakladnik i dodaje kako je riječ o jednom od najljepših svetišta na Sredozemlju.
Otočić je, naglašava, poput bisera u školjci modrine oblikovan nasipavanjem oko postojeće hridi, potapanjem ostataka starih jedrenjaka i brodske armature. Izgradnja najprije male kapele na školju započela je 22. srpnja 1452. godine, nakon što su braća Martešić, ribari iz gradića Perasta, uz hrid pronašli čudotvornu Gospinu sliku, ikonu Bogorodice, pred čijim su likom uslišane molitve za ozdravljenje jednoga od ribara, dodaje nakladnik.
Podsjeća kako se stvaranje otočića oko hridi Škrpjela i danas evocira svečanošću fašinade kada – 22. srpnja – k otočiću polaze zelenilom urešene barke, nakrcane kamenjem što biva potopljeno u more kao znak brige i ljubavi prema svetištu Gospe od Škrpjela.
Današnja crkva sagrađena je 1630. godine, ističe i dodaje kako su u XVIII. stoljeću bili dograđeni prezbiterij, kupola i okrugla zvonik-kula.
Ikonu Gospe od Škrpjela, koja se nalazi na glavnome oltaru, podsjeća nakladnik, naslikao je Lovro Dobričević sredinom XV. stoljeća. Narudžbom Andrije Zmajevića – a u sjaju barokna umijeća – crkva je ukrašena brojnim slikama Tripa Kokolje, istaknutoga hrvatskoga baroknog slikara, napominje nakladnik.
Cjelina njegova remek-djela, naglašava, obuhvaća niz motiva, posebice kompozicije iz Marijina života s Uznesenjem, u središnjemu prostoru stropnih kreacija.
Ističe kako se samo nekoliko zaveslaja od Gospina školja, nalazi otočić Sveti Juraj/Đorđe; još jedno mjesto vjere i duhovnosti u Boki, Zaljevu hrvatskih svetaca čije obzore osobito krase sveti Leopold Mandić, blažena Ozana Kotorska i blaženi Gracije iz Mula. (Hina)
