Muzej za umjetnost i obrt, kojemu je ovo trebala biti godina proslave 140 godina djelovanja, prebrojava štete na građi – sakralnim skulpturama, satovima, staklu, dizajnu i dr. – ali najveća mu je trenutačno ugroza urušeni dio krovišta. Najvećim dijelom stradali su drugi i treći kat Muzeja, restauratorske radionice specijalizirane za metal, keramiku i staklo, tekstil, slikarstvo i polikromnu skulpturu, a oštećeni su i predmeti u dijelu stalnog postava na drugome i trećem katu. Oštećen je i krov, a s glavnog pročelja, koje godinama čeka obnovu, urušio se dio plastike.
Službe su zatvorile i Hrvatski školski muzej čija je zgrada, prema riječima ravnateljice Štefke Batinić, označena neupotrebljivom. Građa ovog muzeja nije pretrpjela velike štete.
Moderna galerija, smještena u Vraniczanyjevoj palači, prema izvješću ravnatelja Branka Franceschija bilježi manje štete od onih u nekim drugim muzejima u središtu grada. Štete na građi dosad su uočene tek na dvjema skulpturama, a u čuvaonicama se razbio dio manje plastike. Pročelje zgrade s ulične strane u dobrom je stanju, dok je fasada s dvorišne strane oštećena te je prepolovljen masivni dimnjak koji trebati hitno ukloniti. U zgradi su popucali zidovi, pada žbuka, naročito na prvom katu i na stubištu, a najveća su oštećenja na ukrasnom vijencu, tamburu i kupoli Ovalne dvorane, u kojoj je uz komade žbuke otpalo i nekoliko cigli. I Moderna galerija čeka procjenu statike zgrade.
Strossmayerova galerija starih majstora, koja djeluje u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dovršenoj 1880. u godini zadnjega velikog potresa, taj je devetnaestostoljetni potres, prema riječima predsjednika HAZU-a Velimira Neidhardta, preživjela bez štete, a ovaj od nedjelje ostavio je brazde posvuda. Dvorane Galerije također su oštećene, ali prema prvim podatcima do kojih smo došli građa u stalnom postavu nije stradala.
Za razliku od Strossmayerove galerije, Gliptoteka HAZU u Medvedgradskoj ulici bilježi velika oštećenja na samim zgradama kao i na građi.
Lada Ratković-Bukovčan, ravnateljica Muzeja Mimara, rekla nam je da nisu nastradali kao njihovi susjedi u Muzeju za umjetnost i obrt, no i da oni imaju napuknuća zidova, pad žbuke kao i štetu na predmetima koju tek obrađuju.
Hrvatski športski muzej smješten je u zgradi s kraja 19. stoljeća, pa je kao i svi pretrpio oštećenja. Prema riječima kolega, trenutačno im je najvažnija briga statika zgrade, s obzirom na to je došlo do oštećenja viših katova zgrade, stubišta i dijela krova.
Umjetnički paviljon također bilježi štete na pročelju kao i u unutrašnjosti, na svodu ispod kupole i na bočnim zidovima.
Kuća Šenoa, u kojoj se čuva ostavština obitelji Šenoa, čiji je najpoznatiji član pisac August i sâm 1880. godine kao gradski vijećnik i član povjerenstva za popis šteta nakon velikog potresa zapisao da „nikad ne vidje užasnije slike, ne oćuti dublje žalosti za svoga vijeka“, teško je oštećena. Prema riječima Jasmine Reis, krovište je stradalo, srušena su dva dimnjaka koja su povukla za sobom crepove, a u muzeju su svi zidovi napuknuti. Čeka se procjena statičara.
Muzej Prigorja prijavljuje da im je krovište ugroženo jer su se grede koje ga drže pomaknule, a sudeći prema viđenim fotografijama, i fasada je ispucala.
Građa Muzejskoga dokumentacijskog centra, smještenog u zgradi nekadašnjeg hotela Pruckner, djelu Bartola Felbingera iz 1844. godine, ostala je zasad neoštećena, no zgrada je zasuta otpalom žbukom, a zidovi, stropovi i krovište su oštećeni, pa se čeka procjena statičara.
Prema fotografijama koje nam je dostavila ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića, Atelijer Meštrović nije teško oštećen, ali i na njegovim zidovima ima napuklina.
Naša jedina muzejska zgrada iz 21. stoljeća, Muzej suvremene umjetnosti u Novom Zagrebu, koja je trebala najmanje od svih osjetiti potres, štete zbraja zbog poplave nastale jer su se trešnjom aktivirali protupožarni sprinkleri koji su potopili izložbeni prostor. Voda je oštetila stropove i podove te nekoliko predmeta. Sâm potres nije nanio štetu umjetninama, već zgradi na više mjesta u prizemlju, suvenirnici, podrumu, stubišnim vertikalama te u uredskom dijelu, a primijećeno je i dodatno slijeganje južnog platoa.
Tiflološki muzej, smješten u zgradi iz druge polovice 20. stoljeća, zasad ne prijavljuje znatne štete iako su i njihovi zidovi išarani pukotinama i manjim padanjem površinskog sloja žbuke, dok Hrvatski muzej naivne umjetnosti javlja da su sve umjetnine na sigurnome i nisu oštećene u potresu.
Tehnički muzej Nikola Tesla prošao je bez većih oštećenja. Drvena konstrukcija, koja je posljednjih godina obnovljena sredstvima Grada Zagreba, rekla nam je ravnateljica Markita Franulić, pokazala se dobrom za ovakav potres. Najbizarnija posljedica potresa u ovoj ustanovi bila je ta da je sat u stalnom postavu Muzeja stao u nedjelju u 6 sati i 24 minute. (Maja Kocijan i Iva Validžija)