"Hrvatska ima zadatak na neki način koordinirati niz važnih političkih procesa, a ovaj festival je upravo primjer kako se u okviru upravljanja i valorizacije kulturne baštine možemo predstaviti kao struka i to na razini čitave Europe", kazao je Mihelić na konferenciji za medije u Velikoj dvorani AMZ-a.
Trajanje festivala poklapa se s predsjedanjem, a riječ je o šestomjesečnom programu koji od veljače do konca lipnja donosi niz od više od 50 različitih događanja - izložbi, predavanja, simpozija, radionica i okruglih stolova.
"Svaka država članica dobila je poziv da u zajedničkom kontekstu predstavi jedan odabrani segment od posebne važnosti za njezinu arheologiju i arheološku baštinu", objasnio je Mihelić. To će se odvijati najvećim dijelom kroz izložbe i predavanja na kojima će se tijekom šest mjeseci u Zagrebu konsekutivno predstaviti ukupno 26 zemalja EU-a.
Kao uvod u festival, u Arheološkom muzeju su se od 7. veljače već predstavile Slovačka i Malta, a svoje tajne iz prošlosti u nastavku festivala otkrivat će, tijekom ožujka, travnja i svibnja, Austrija, Bugarska, Španjolska, Nizozemska, Grčka, Litva, Belgija, Latvija, Rumunjska, Francuska, Finska, Mađarska, Poljska, Češka, Estonija i Italija. U lipnju će se u AMZ-u predstaviti i Irska, Danska, Švedska, Portugal, Luksemburg, Slovenija, Cipar i Njemačka.
Festival se odvija u suorganizaciji s Europskim udruženjem arheologa i pod visokim pokroviteljstvom Europskog parlamenta, te u suradnji s više od 100 europskih institucija i sa svim veleposlanstvima država članica Europske unije u Hrvatskoj.
Hrvoje Potrebica iz Europskog udruženja arheologa osvrnuo se na ulogu arheoloških proučavanja i interpretacije baštine ne samo u razumijevanju porijekla i razvoja ljudskih društava, već i u prepoznavanju zajedničkih kulturnih i društvenih korijena Europe.
"Doprinos europske arheološke baštine društvenom, gospodarskom i umjetničkom razvoju Europe kakvu danas poznajemo često je zanemaren ali je izuzetno važan, jer upravo arheologija pokazuje kako je naša jedinstvena kulturna raznolikost tkivo zajedničkih vrijednosti koje leže i u srcu projekta koji nazivamo Europom", rekao je Potrebica.
Povezivanje je oduvijek bilo opća karakteristika ljudskih zajednica, a upravo je arheologija, bolje nego ikoja druga disciplina, pokazala važnu ulogu komunikacije i mobilnosti u prošlim razdobljima, naglasio je.
"Poimanje Europe neprekidno se mijenja i preispituje iz mnogih različitih perspektiva. Arheologija nadilazi političke i nacionalne granice, a zadatak je nas arheologa da proučavajući prošlost razmišljamo i o budućoj prošlosti kojoj u ovome trenutku pridonosimo. Slaveći prošlost istovremeno slavimo i našu zajedničku budućnost", poručio je Potrebica.
Pročelnica Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba Milana Vuković Runjić ocijenila je da je riječ o "festivalu pra-priče zajedničkog europskog narativa, festivalu najvrjednijeg što dijelimo, a to je naša davna prošlost koja nas je formirala upravo takvima kakvi smo i danas".
"Ono živo što nas povezuje, tkivo koje nas spaja u jedno biće kultura je baština, a arheologija je možda ta koja u to ulazi najdublje, i doslovce i preneseno", kazala je Vuković Runjić.
Koordinator Predsjedanja iz Tajništva predsjedanja RH Vijećem EU-a 2020 Gordan Markotić naglasio je kako je predstavljanje kulturne baštine države predsjedateljice važan dio uloge predsjedanja, pa je u tom smislu osmišljen niz kulturnih aktivnosti preko kojih će se u državama članicama Europske unije velikoj europskoj obitelji približiti hrvatsku kulturu i umjetnost.
"Upravo ova manifestacija Festivala arheologije je nešto što u najboljem svjetlu oslikava ulogu predsjedateljice Vijećem EU-a, a to je okupiti države članice na zajedničkim temama i pitanjima koje moramo rješavati za boljitak Europe", kazao je Markotić. "Budućnost se ne može raspravljati bez prošlosti, a ovaj festival je dobra prigoda da se na to podsjetimo", poručio je. (Hina)
