Preskočite na glavni sadržaj

U Subotici dodijeljena nagrada Hrvojki Salopek Mihanović za priređivanje 'Izabranih djela Miroslava Slavka Mađera I-IV.'

U Subotici su od 23. listopada do 26. listopada održani 18. dani Balinta Vujkova, dani hrvatske knjige i riječi, međunarodna manifestacija koja je okupila pedesetak sudionika iz više zemalja, među kojima i članove Društva hrvatskih književnika. U sklopu manifestacije dodijeljeno je priznanje Hrvojki Salopek Mihanović za priređivanje 'Izabranih djela Miroslava Slavka Mađera I-IV.'.
vrijeme: 25.10.2019.
mjesto: Srbija; Subotica
 

Nagradu joj je uručila ravnateljica Hrvatske čitaonice u Subotici Bernardica Ivanković u Gradskoj vijećnici u Subotici, u petak, 25. listopada 2019., na prigodnoj svečanosti.     

 

U sklopu programa manifestacije predstavljen je 23. listopada zajednički nakladnički pothvat Društva hrvatskih književnika Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata – Izabrana djela Miroslava Slavka Mađera. Zaključna, četvrta knjiga projekta započetog 2014., nedavno je izišla iz tiska.

 

Prirediteljica Izabranih djela je dr. sc. Hrvojka Mihanović Salopek, a urednik Mirko Ćurić.

 

Projekt je započeo za života Miroslava Slavka Mađera 2014. objavljivanjem Izabranih pjesama, a završen je četvrtom knjigom nazvanom Posthuma.Druga knjiga Izabranih djela bila je izbor iz Mađerove proze, a treća iz njegova dramskog opusa i dječje književnosti. Miroslav S. Mađer rođen je 1. VII. 1929. u Hrtkovcima, pored Rume u Srijemu. Srednje ime Slavko uzeo je kao trajan spomen na istoimenog, rano preminulog brata (1922.-1946.). Umro je 14. kolovoza 2015. u Zagrebu.

 

U četvrtoj knjizi Izabranih djela Miroslava S. Mađera nalazi se reprezentativni izbor iz autorove posthumne ostavštine, priređen po metodi kritičkog izdanja sabranih ili izabranih djela koje je u Zavodu za povijest hrvatske književnosti kazališta i glazbe HAZU prvobitno utemeljio Dragutin Tadijanović, još jedan značajni pjesnik i književni znalac slavonskog podneblja. Takav način priređivanja podrazumijeva da priređivač poštuje posljednju piščevu volju, tj. pjesnikov jezik i književni izraz ostaju izvorni i netaknuti, a ispravljaju se jedino pravopisne ili prepisivačke omaške.