Preskočite na glavni sadržaj

Predstavljanje publikacije 'Kako žive umjetnice?'

U sklopu projekta 'Kako žive umjetnice u Rijeci i okolici?', tijekom 2017. i 2018. godine Selma Banich i Nina Gojić provele su istoimeno istraživanje u kojem je sudjelovalo preko stotinu umjetnica i radnica u kulturi iz Rijeke i okolice. Iz tog istraživanja nastaje publikacija, svojevrstan organizacijsko-umjetnički memento, i mural posvećen ženama Rijeke. Predstavljanje publikacije 'Kako žive umjetnice?' održat će se u nedjelju, 2.12., od 12 do 15 sati u riječkoj Filodrammatici.
vrijeme: 02.12.2018. 12-15 h
mjesto: Rijeka; Filodrammatica, Korzo 28

Istraživanjem Kako žive umjetnice?  nastojale smo započeti razgovor o tome kako žive umjetnice u Rijeci i okolici, mogu li od svojega rada živjeti i kako. Istraživanje nije stremilo biti znanstvene prirode, nego metoda kojom pokušavamo uočiti zajedničke tendencije, probleme i pojave u domeni ženskog rada u kulturi. Publikaciju smo koncipirale kao organizacijsko-umjetnički memento, u dva bloka. Centralni dio publikacije čini opsežna analiza stanja ženskog rada u kulturi temeljena na provedenom istraživanju koje je obuhvatilo gotovo sve segmente javnog i privatnog života ispitanica.
 
Provedeno istraživanje pokazuje da za 83% ispitanica primanja u struci ili mirovina nisu dovoljni za podmirivanje realnih životnih potreba, da su mjesečni prihodi od kulturnog ili pedagoškog rada za čak 55% ispitanica manji od hrvatskog prosjeka, a za 34,8% ispitanica i od hrvatskog minimalca te da preko 68% ispitanica koje su majke smatra da primanja od umjetničkog odnosno pedagoškog rada nisu (ili većinom nisu) dovoljna za uzdržavanje djece. Zatim, da preko 61% ispitanica nema trajno riješeno stambeno pitanje, da je za 80% ispitanica stambeni prostor ponekad ili uvijek ujedno i njihov radni prostor te da velika većina ispitanica, uključujući i zaposlene umjetnice, ulaže vlastite resurse u svoju umjetničku i/ili pedagošku praksu. To uključuje vlastiti novac za produkciju radova i troškove stručnog usavršavanja, radnu odjeću, obuću i opremu, knjige, kostime, informatičku opremu i opremu za snimanje slike i zvuka, vlastite instrumente, prostorne resurse, osobna vozila i drugo. Nadalje, 48% ispitanica susrelo se s nekim oblikom diskriminacije na radnom mjestu i izvan njega (većina ispitanica bile su diskriminirane na osnovi spola i rodnog identiteta, a jedan dio na osnovi rase, etničke pripadnosti i kao pripadnice nacionalne manjine), čak 36,8% ispitanica bilo je izloženo mobbingu na radnom mjestu (pritom se etička povjerenstva, strukovne udruge i sindikati nisu pokazali kao efikasni saveznici u pružanju potrebne podrške), a preko 25% ispitanica je za isti posao plaćeno manje od svojih muških kolega (pritom su podaci o honorarima često nedostupni i netransparentni pa je stoga otežano reagirati na rodno uvjetovane razlike u plaćama).
 
Drugi blok, zamišljen kao radionički memento, čine radovi Aleksandre Stojaković Olenjuk, Nike Krajnović, Tajane Josimović, Tihane Naglić i Sanje Gergorić nastali na radionicama Prema tjelovanju i Kolažiranje grada te razgovor O umijeću (ra)stvaranja koji su od 2011. do danas, dopisujući se periodički, vodile umjetnica Ivana Rončević i Selma Banich.
 
Publikaciju je grafički oblikovala i ilustrirala Ena Jurov.
 
Muralom posvećenim ženama Rijeke i okolice nastojale smo prodrijeti u javnu sferu – s papira na ulicu, pozivajući time na kritičko promišljanje uloge i emancipacijskog potencijala ženskog kulturnog rada u širem društvenom kontekstu, kao i poziciju ženskog reproduktivnog rada i klasnih proturječja u kontekstu aktualnog pokušaja društvene retradicionalizacije i neokonzervativnih reformi. Budući da nam gradska uprava do današnjeg dana nije odobrila lokaciju za mural te da smo se u procesu dogovaranja jedne od lokacija susrele s pokušajem cenzuriranja njegova sadržaja, odlučile smo se na izradu pokretnog murala, točnije transparenta, kojim aktualnu borbu za ženska umjetnička, radnička i reproduktivna prava nastavljamo u nekoj od budućih povorki, na idućem maršu, protestu, štrajku ili blokadi.
 
Složno i solidarno uz sve žene!